• PRINT
  • E-MAIL
A A A
novosti

Neboderi prokletstva

Dokle i koliko će se zgrade penjati u oblake? - pita se autorica ovog članka objavljenog nedavno na tportalu.
U Kambodži, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu, niknuo je neboder visok 188 metara, ali zjapi prazan. I njujorškom Empire State Buildingu trebalo je 20 godina da popuni sve katove nakon završetka gradnje, a gornji katovi tornja budućeg Kingdom Cityja u Džebi (Saudijska Arabija), visokog 1.000 metara, neće uopće biti naseljeni. Zašto se onda grade kule u oblacima? Zato što su to simboli prestiža, razmetljivi spomenici kasnom kapitalizmu koji radnika i njegov status smanjuju na veličinu mrava
Gradski vijećnici Pariza dali su zeleno svjetlo za gradnju novog, 180 metara visokog nebodera, prvog u više od četiri desetljeća, a Bečani najavljuju najviši drveni neboder na svijetu, 'najosvješteniji' eko projekt visok 84 metra (nešto niži od najviše zagrebačke 96-metarske građevine u Strojarskoj).

Općenito, Europljani u arhitekturi radije razmišljaju o estetici i inovacijama, a manje o visini izraženoj superlativima, kao što to čine Amerikanci, Azijati ili naftni milijarderi na Srednjem Istoku. Tako je u Pnom Penu, u dalekoj Kambodži, nedavno niknuo Vattanac Capital Tower na 39 katova, visok 188 metara. U najvišu zgradu u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta ulupano je 170 milijuna dolara, namijenjena je poslovnoj i političkoj eliti, a oblikom podsjeća na leđa zmaja, oslanjajući se na lokalnu mitologiju o zmajskim kraljevima koji žive u kristalnim palačama.

'Vattanac Capital je spoj suvremene arhitekture i tradicionalnih referenci, s poštivanjem lokalnog okruženja, spreman na skok u novu eru prosperiteta', objašnjava ideju projekta autor zgrade, arhitekt Stefan Krummeck, inače berlinski đak.

No tako to očito još ne vide u Pnom Penu, jer je iznajmljeno ili prodano samo 30 posto prostora te ostatak zgrade zjapi sablasno prazan. U trgovački dio useljene su neke svjetske marke, ali komadić dječje odjeće stoji više od stotinu dolara, prosječnu plaću lokalne švelje. U nekoj drugoj sredini neboder bi se izgubio među susjednim zgradama, ali u Pnom Penu grdosija strši iznad zapuštenih kolonijalnih vila devastiranih u doba strahovlade Crvenih Kmera, kada su ovi 1975. ispraznili grad, potjeravši stanovnike na smrtonosni marš i prisilni rad u provinciju. Kada su se rijetki preživjeli vratili, zatekli su post-apokaliptičnu pustaru u kojoj su u Nacionalnoj knjižnici roktale svinje.

Ali premijer Hun Sen voli nebodere te je nakon traumatične devastacije i osiromašenja zemlje, 2010. najavio grandiozne projekte, među njima i - ni manje ni više - najvišu zgradu na svijetu, višu od Burj Khalifa (828 metara) u Dubaiju. Jest da je između 2010. i 2013. BDP u Kambodži rastao sedam posto i da se probudila srednja klasa, ali... Ideja je ipak otpisana, no sada se s Kinezima pregovara o 500 metara visokim tornjevima blizancima (višima od njujorških srušenih Twinsa), koji bi stajali tri milijarde dolara, petinu kambodžanskog BDP-a.
'Kao u mnogim jugoistočnim azijskim zemaljama, i u Kambodži su veliki urbani građevinski projekti način da vlada projicira sliku modernosti i razvoja, ali u pomanjkanju prave vizije i propisa, odobrava svakojake ekscentrične ideje, bez obzira na to postoji li za njima potražnja i jesu li financijski i logistički mogući', kaže u svojoj knjizi 'Hun Senova Kambodža' australski publicist Sebastian Strangio.

Komentari

Trenutno nema komentara.
  • Share |

BRZA PRETRAGA

POKROVITELJI

Prefa
-
-