• PRINT
  • E-MAIL
A A A
novosti

Uspjeh arhitekta Krešimira Damjanovića u Japanu

U Japanu uvršten među 10 najboljih svjetskih arhitekata na temu "Kuća umjetne inteligencije".
Prošle godine, Zadranin Krešimir Damjanović ispisao je povijest i osvojio arhitektonski Wimbeldon. Postao je prvi hrvatski arhitekt koji je nakon 33 godine pobijedio na velikom međunarodnom arhitektonskom natječaju Shinkenchiku. Prije njega ovu prestižnu nagradu koju dodjeljuje japanski časopis "A+U" osvojili su arhitektonski dvojac Ivan Crnković i Emil Šverko 1983. godine te Vinko Penezić i Krešimir Rogina 1984. godine. Ove godine, Krešimiru je stiglo novo priznanje. Ušao je među 10 najboljih svjetskih arhitekata na zadanu temu "Kuća umjetne inteligencije".

- Ovo priznanje mi znači jako puno jer je na neki način potvrda mojih eksperimentalnih i teorijskih istraživanja u arhitekturi. Smatram da je jako bitno za današnje mlade arhitekte da imaju nešto za reći i da izgrade sebe prije nego što krenu u konkretnu gradnju, rekao nam je Krešimir dodajući kako mu je ovogodišnji natječaj predstavio prostor gdje se može izraziti o disciplini arhitekture, oslobođen od svih ograničenja i kriterija struke kakva je danas.

Pobjednici ovogodišnjeg Shinkenchiku Residental Design Competition 2018. AI (Umjetna inteligencija) su Kei Masumoto i Daiki Yamaji, a Krešimir je dobio počasno priznanje za svoj projekt "Imaginarnog krajolika br. 6". Žirator (ocjenjivač) ove godine bio je Shohei Shigematsu koji ističe kako se umjetna inteligencija (AI) iako se još uvijek razvija, ubrzava temeljne promjene našeg okruženja i vrijednosti života. Žirator je želio da sudionici zamisle novi svijet koji koristi AI i mogućnosti za, sa ili u AI društvu jer je prošlo 95 godina od kada je Le Corbusier izjavio: "Kuća je stroj za stanovanje".



Kuća u AI društvu može egzistirati izvan "stroja" - artefakt s vlastitom agencijom nadmašivši ljudska očekivanja. Ovdje leži dilema: ne možemo pretpostaviti izvan okvira onoga što nam je poznato, no možda ono što znači jest da kuća ima potencijal da se sama evoluira, sa vlastitim umom, objasnio je natječaj Shohei.

- Budući da postoje ambivalentni osjećaji prema AI, zanimljiv je trenutak za nas ljude da razmišljamo kroz mogućnosti radikalnije i s jasnoćom, prije nego što AI počine razmišljati i utjecati na područje arhitekture u bliskoj budućnosti, prepričava nam Krešimir natječaj dodajući da na primjer umjetna intelignecija može smanjiti broj radnih mjesta, a koncept životnog prostora kao opozicija radnom mjestu bit će riješen.

Umjetna inteligencija može dopustiti veću kontrolu nad gradovima, pa će se kuća i grad spojiti u jednu cjelinu, a stanovanje i mobilnost mogu biti integrirani.




Krešimirovo objašnjenje projekta “Imaginarni krajolik br. 6”

Umjetna inteligencija ce redefinirati javni prostor. U bliskoj budućnosti broj stanovnika će se radikalno povećati, te će potreba za javnim prostorom postati izraženija. Umjetna inteligencija će pronalaziti zone vitalne za razgradnju urbanog tkiva, oslobađajući prostor za nove scenarije. Razgradnja gradskog tkiva će biti radikalna, i samo najvitalnije strukture će opstati. Ostvariti će se nove prostorne veze, danas nezamislive. Neostvarive. Novonastala arhitektura redefinirat će Nollijevu kartu Rima, Piranesijev Campo Marzio, te predlagati će novi oblik korištenja grada u svrhu javnog prostora. Nollijeva karta Rima djeluje kao metafora, prikaz novog vremena kroz sliku ondašnjeg. Hiperosjetljiva površina će registrirati raznolika kultorolška obilježja. Stvoriti će različite načine korištenja i predložit će novu vrstu zajedništva. Kroz prijedloge tlocrtne organizacije, stvaranja mikroklime i reorganizacije zelenih površina, AI će pridonijeti novom društvu. Hiperosjetljiva površina će biti kreativna. Osjetljivost nje prepoznati će osjetljivost pojedinca. Kroz osobne želje postići će se tolerancija. Također, karakter površine će biti različite prirode (grub, sklizak, gladak...) i uvijek promjenjive naravi, ovisno o raznim vrstama programa (sport/posao/javni prostor). Ljudska potreba za aktivnošću, susretom i tolerancijom može poprimiti novu dimenziju. Kroz stvaranje različitih tipova klime, mirisnih ambijenata, mnoge će kulture oživjeti svoje značenje, a umjetna inteligencija će uistinu ostvariti metropolitanski duh u vremenima koja dolaze. Naslov "Imaginarni krajolik" preuzet je iz glazbenog djela Johna Cagea.





izvor: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr

Komentari

Trenutno nema komentara.
  • Share |

BRZA PRETRAGA

POKROVITELJI

Holcim
-
-