Kako je nastao svemir: veliki prasak, zvijezde i galaksije

Kako Je Nastao Svemir

Kako Je Nastao Svemir

Jedno od najfascinantnijih pitanja koje čovječanstvo postavlja je kako je nastao svemir. Dugo su se ljudi pitali o tome, a posebno je interesantan početak – veliki prasak. Prema teoriji velikog praska, prije 13,8 milijardi godina svemir je nastao iz nevjerojatne eksplozije. U jednom trenutku, čitav svemir bio je koncentriran u jednoj nevjerojatno vrućoj i gusto nabijenoj točki, manjoj od atoma. Tada je nastao prostor i vrijeme, a energija i tvar su se počele širiti.

Ova eksplozija, koja se popularno naziva veliki prasak, bila je početak svega što danas znamo – zvijezda, galaksija, planeta i života. Nakon eksplozije, energija i tvar počele su se širiti brzo i intenzivno. U prvih nekoliko minuta nastali su prvi atomi, a zatim su se stvorile zvijezde i galaksije. Te zvijezde i galaksije su osnovne građevne jedinice svemira, a one su odgovorne za sve što se događa u njemu.

Zvijezde su nevjerojatno vruće kugle plina koje se nalaze na nevjerojatnoj udaljenosti od nas. One su pravi spektakl prirode – sjajne i veličanstvene. Zvijezde proizvode energiju tako što spajaju atome, što stvara ogromnu količinu svjetlosti i topline. Galaksije, s druge strane, su ogromna skupina zvijezda koje se okupljaju zajedno u svemiru. Postoji nevjerojatno mnogo galaksija u svemiru, a svaka od njih ima svoju različitu strukturu i oblik.

Sve ove činjenice o nastanku svemira i njegovim građevnim jedinicama ukazuju na to koliko je sve naše svemirno okruženje nevjerojatno i fascinantno. Iza svih zvijezda i galaksija koje vidimo na noćnom nebu leži nevjerojatna priča o stvaranju, širenju i razvoju svemira. Kroz istraživanje ovih fenomena, znanstvenici nadaju se da će doći do odgovora na mnoga druga velika pitanja koja nas muče.

Veliki prasak: početak svemira

Veliki prasak je naziv za teoriju o početku svemira. Prema ovoj teoriji, sav prostor i vrijeme nastali su pri ekstremno visokim temperaturama i gustoćama prije oko 13,8 milijardi godina. Veliki prasak predstavlja početak našeg svemira i naše trenutno razumijevanje o njegovom nastanku.

Kroz evoluciju svemira, odmah nakon Velikog praska javila se ekspanzija svemira. Svemir se brzo širio, hladio i postajao sve manje gustoća s vremenom. Kroz tisuće i tisuće godina, svemir se proširio i ohladio, omogućujući nastanak prvih atoma vodika i helija.

Svemir je tijekom vremena prolazio kroz različite faze stvaranja zvijezda, galaksija i drugih velikih struktura. Znanstvenici proučavaju svemir i koriste teorije i opažanja kako bi razumjeli kako je svemir izgledao u prošlosti i kako će se možda razvijati u budućnosti.

Dokazi o Velikom prasku

Postoji nekoliko ključnih dokaza koji podupiru teoriju Velikog praska:

  1. Kosmičko mikrovalno zračenje: Otkriće pozadinskog zračenja koje postoji u svemiru, a koje je ostatak od samog Velikog praska. Ovo zračenje smatra se jednim od najvažnijih dokaza za ovu teoriju.
  2. Hubbleova crvena pomak: Otkriće da se svemir širi. Otkriće koje je pokazalo da udaljene galaksije klize od nas i da se svemir širi vrlo brzo.
  3. Prisutnost lakih elemenata: Pronalazak velike količine lakih elemenata, poput vodika i helija, u svemiru. Ova otkrića potvrđuju teoriju da su se ti elementi formirali nakon Velikog praska.

Sažetak

Veliki prasak je teorija o početku svemira koja je podržana raznim dokazima. Ova teorija objašnjava početak i razvoj svemira, kao i formiranje zvijezda, galaksija i drugih struktura u svemiru. Kroz proučavanje svemira, znanstvenici nastoje bolje razumjeti našu prošlost i budućnost u kontekstu Velikog praska.

Veliki prasak kao početak svemira

Veliki prasak je teorija koja objašnjava početak svemira. Prema ovoj teoriji, svemir je nastao iz jedne vrlo guste i vruće tačke prije oko 13,8 milijardi godina. Tačka, poznata kao singularnost, sadržavala je svu materiju i energiju koju danas vidimo u svemiru.

Pre Velikog praska, svemir je bio u ekstremnoj gustini i temperaturi. U stvarnosti, nije bilo ni prostora ni vremena kako ga mi znamo danas. Kada se Veliki prasak dogodio, svemir se brzo širio i hladio, omogućavajući stvaranje elemenata kao što su vodonik i helijum.

Ovaj brzi proces ekspanzije nazvan je inflacija i smatra se jednim od ključnih elemenata Velikog praska. Tijekom inflacije, svemir se povećao u veličini više puta za nekoliko sekundi. Ova eksplozivna ekspanzija stvorila je neujednačenost u svemiru, što je kasnije dovelo do stvaranja galaksija i zvijezda.

Nakon što se svemir dovoljno ohladio, formirale su se prve čestice i atomi. Vodonik i helij su formirali prve zvijezde i galaksije. Ova prvobitna formacija zvijezda i galaksija postupno je dovela do evolucije svemira kakav poznajemo danas.

You might be interested:  Kako Kupiti Bon Preko Interneta

Osobine Velikog praska

  • Eksplozivni početak: Veliki prasak je započeo iz jedne tačke sa visokom gustinom i temperaturom. To je bio trenutak iz kojeg je nastao svemir.
  • Inflacija: Tijekom inflacije, svemir se brzo proširio i omogućio stvaranje elemenata koje nalazimo danas u svemiru.
  • Stvaranje zvijezda i galaksija: Hlađenje svemira nakon Velikog praska omogućilo je stvaranje prvih zvijezda i galaksija, što je dovelo do daljnje evolucije svemira.

Teorija Velikog praska

Teorija Velikog praska prihvaćena je kao najprihvatljivija teorija o početku svemira. Kroz godine, mnoge opservacije i eksperimenti podržali su ovu teoriju. Međutim, Veliki prasak i dalje ostaje predmetom istraživanja i studija, a naučnici nastavljaju otkrivati nove informacije o početku svemira.

Formiranje elemenata: proces stvaranja

Formiranje elemenata je složen proces koji se odvija u svemiru. U njemu sudjeluju različiti fizički fenomeni i kemijske reakcije. Ovaj proces je ključan za stvaranje svih elemenata u svemiru, uključujući one koji se nalaze na Zemlji.

1. Nukleosinteza: stvaranje lakih elemenata

Prvi korak u procesu formiranja elemenata u svemiru je nukleosinteza, što znači stvaranje novih jezgara atomskih elemenata. Ovaj proces se događa u zvijezdama i uključuje termonuklearne reakcije u kojima laki elementi kao što su vodik i helij spajaju se i stvaraju teže elemente poput ugljika, kisika i željeza. Ova nukleosinteza se događa u jezgru zvijezde tijekom faza nuklearne fuzije.

2. Supernove: stvaranje teških elemenata

Nakon što zvijezda potroši svoje gorivo za fuziju, dolazi do njenog kraja u eksplozivnom događaju poznatom kao supernova. Supernove su vrlo svijetle i energične eksplozije koje oslobađaju ogromne količine energije i materijala. Ove eksplozije omogućuju stvaranje težih elemenata poput zlata, srebra i urana.

3. Interakcija zvijezda i galaksija

Formiranje elemenata također uključuje interakciju između zvijezda i galaksija. Zvijezde koje eksplodiraju kao supernove oslobađaju materijal u svemir, a taj materijal se može ponovno koristiti za stvaranje novih zvijezda i planeta. Materijal koji je ispušten tijekom supernova može putovati velikim udaljenostima i sudarati se s drugim zvijezdama i galaksijama, što može rezultirati formiranjem novih elemenata.

4. Kozmička prasina i komete

Kozmička prasina i komete također igraju važnu ulogu u procesu formiranja elemenata. Kozmička prasina je sitni materijal koji se nalazi u svemiru i sadrži razne elemente. Kada kozmička prasina padne na planet, može pružiti građevinski materijal za formiranje novih stijena i minerala. Komete su također bogate elementima poput vode, amonijaka i metana, i mogu biti izvor elemenata za formiranje planeta.

5. Abiogeneza: stvaranje organskih spojeva

Abiogeneza je proces kojim se stvaraju organski spojevi, poput aminokiselina i nukleinskih kiselina, koji su temelj za formiranje života. Ovaj proces se može dogoditi u svemiru, uključujući atmosferu planeta i komete, pod utjecajem energije od eksplozija supernova ili udara asteroida.

Zaključak

Formiranje elemenata je složen proces koji uključuje nukleosintezu u zvijezdama, eksplozije supernova, interakciju zvijezda i galaksija, kozmičku prašinu i komete te abiogenezu. Ovi procesi su ključni za formiranje svih elemenata u svemiru i omogućuju nam da bolje razumijemo kako je nastao svemir i sve što je u njemu.

Nastanak zvijezda i galaktika

Nastanak zvijezda i galaktika je složen proces koji se odvija u svemiru. Prema trenutno prihvaćenoj teoriji, zvijezde i galaktike se formiraju iz gigantskih oblaka plina i prašine koji se nalaze u svemiru. Ovi oblaci su pretežno sastavljeni od vodika i helija, ali također sadrže i druge elemente u manjim količinama.

Formiranje zvijezda

Kada se dio oblaka plina i prašine počne sabirati pod utjecajem gravitacije, dolazi do formiranja zvijezde. Gravitacija uzrokuje da se materija u oblaku sruči prema središtu, a kada se gustoća u središtu postane dovoljno visoka, dolazi do stvaranja nuklearne reakcije – fuzije vodika u helij.

Tijekom fuzije, ogromne količine energije se oslobađaju u obliku svjetlosti i topline, što čini zvijezdu sjajnom i vrućom. Formirane zvijezde mogu biti različitih veličina i masa, ovisno o masi oblaka iz kojeg su se formirale.

Formiranje galaktika

Galaktike su ogromne skupine zvijezda, plina, prašine i tamne tvari koje su povezane gravitacijskom silom. Nastanak galaktika također uključuje proces formiranja zvijezda, ali na mnogo većim prostornim razmjerima.

Pretpostavlja se da se galaktike formiraju iz manjih oblaka plina i prašine koji se spajaju pod utjecajem gravitacije. Ovi manji oblaci se postupno povećavaju i spajaju, stvarajući velike, spiralne ili eliptične strukture kao što su galaktike.

Formiranje galaktika je dugotrajan proces koji se odvija tijekom milijardi godina. Kroz interakciju i sudar s drugim galaktikama, mogu se stvarati nove zvijezde i razne strukture unutar galaktike.

Zaključak

Nastanak zvijezda i galaktika je složen proces koji se odvija u svemiru. Gravitacija ima ključnu ulogu u formiranju zvijezda i galaktika, omogućavajući da se plin i prašina sruče zajedno i formiraju nove strukture. Ova fascinantna tema još uvijek izaziva mnoga pitanja i istraživanja, te pruža uvid u tajanstvene procese svemira.

Evolutivni procesi: život svemira

Kozmička evolucija

Kozmička evolucija se odvija tokom vremena u svemiru i obuhvata brojne procese koji su doveli do formiranja različitih struktura kao što su planeti, zvijezde i galaksije. Kroz evoluciju, svemir se kontinuirano mijenja i razvija.

Formiranje zvijezda i galaksija

Nakon Velikog praska, svemir se proširio i ohladio. Guste oblake gasa i prašine počele su gravitacijske sile privlačiti jedne druge, što je rezultiralo formiranjem prvih zvijezda i galaksija. Zvijezde se formiraju kada gustoća gasa i prašine u nekom području postane dovoljno visoka da se pokrene proces gravitacijske kontrakcije, koji zatim dovodi do formiranja nuklearnih reakcija u jezgru, gdje se oslobađa ogromna količina energije.

You might be interested:  Što To Bješe Ljubav Akordi

Stvaranje elemenata

Zvijezde igraju ključnu ulogu u stvaranju težih elemenata. Tijekom svog životnog ciklusa, zvijezde sintetiziraju lakše elemente kao što su vodik i helij, ali kroz nuklearne reakcije u jezgri stvaraju i teže elemente kao što su ugljik, kisik, željezo i teški metali. Kada zvijezde eksplodiraju kao supernove, teže elemente izbacuju u svemir, što omogućava njihovo daljnje korištenje za formiranje novih zvijezda i planeta.

Formiranje planeta

Formiranje planeta

Nakon stvaranja zvijezda, ostaci oblaka gasa i prašine oko zvijezda formiraju protoplanetarne diskove. U tim diskovima, prašina se akrecira i formira okruženje u kojem planetarne mase rastu. Kroz sudare i gravitacijsko privlačenje, manji objekti se spajaju i formiraju sve veće i masivnije planete. Proces formiranja planeta, kao što je Zemlja, može trajati milijune ili čak milijarde godina.

Promjene u svemiru

Svemir je dinamičan i stalno se mijenja. Promjene se događaju na različitim razinama, od formiranja novih zvijezda i galaksija do stvaranja i uništavanja planeta. Kroz evolutivne procese, svemir prolazi kroz različite faze razvoja i mijenja se vremenom.

Život u svemiru

Do sada nismo pronašli dokaze o postojanju života izvan Zemlje, ali postoji mogućnost da život postoji negdje u svemiru. Evolucijski procesi mogu dovesti do formiranja uvjeta pogodnih za razvoj života na drugim planetama ili mjesecima. Buduća istraživanja svemira mogla bi nam pružiti više informacija o mogućnosti postojanja života u svemiru.

Smrt zvijezda i stvaranje crnih rupa

Kada zvijezda potroši sve svoje rezerve goriva, započinje proces smrti. Sudbina zvijezde ovisi o njenoj masi.

Smrt zvijezdi manje mase

Zvijezde manje mase, kao što su Sunce, nakon potrošenog goriva se postepeno hlade i povećavaju svoj volumen. Nazivaju se bijelim patuljcima. Nakon dugog vremenskog perioda, ti bijeli patuljci postaju crveni patuljci koji se postepeno gase i hlade. Na kraju, ostaje samo hladna, mala masa, koju nazivamo crno tijelo.

Smrt zvijezdi veće mase

Zvijezde veće mase imaju mnogo dramatičniju sudbinu nakon potrošenog goriva. Nakon što izgore sve svoje rezerve, dođe do implozije, tj. srušavanja jezgre zvijezde pod vlastitom gravitacijom. Ovaj snažan kolaps stvara supernovu, pri čemu se energija oslobađa u svim smjerovima. Nakon eksplozije, ostaje neutronsko zvijezda. Ove vrste ostataka zvijezda su vrlo gusto nabijeni i teški. Pritom gravitacija bukvalno slomi sve atome i elektrone, tako da samo neutronska jezgra preostaju.

Ako je masa zvijezde dovoljno velika, čitavu jezgru može preostati samo energija, a svi materijali će biti smrvljeni gravitacijom. Ovako će nastati tzv. crna rupa.

Interakcija elemenata: gravitacija

Gravitacija je osnovna sila među tijelima u svemiru. Ona je odgovorna za privlačenje masa i održavanje ravnoteže između njih. Gravitacija djeluje na sve tijela koja imaju masu, a njezinu snagu određuje masa tijela i udaljenost između njih.

Prema općoj teoriji relativiteta koju je iznio Albert Einstein, gravitacija nije samo privlačna sila između tijela, već je i izobličenje prostora-vremena zbog mase tijela. To znači da masivno tijelo poput planeta ili zvijezde krivi prostor-vrijeme oko sebe, stvarajući “udubljenje” u kojem druga tijela putuju.

Gravitacija ima ključnu ulogu u stvaranju i održavanju galaksija. Zbog gravitacije se plin i prašina u svemiru privlače i postupno se formiraju zvijezde i planete. Ova privlačna sila omogućava i stabilnost zvijezda i galaksija, održavajući ih na svojem mjestu i sprječavajući raspadanje.

Gravitacija također određuje kretanje tijela u svemiru. Zbog gravitacije, planete kruže oko sunca, mjeseci oko planeta, a meteoriti dolaze na površinu Zemlje. Ova međusobna privlačnost između tijela omogućava ravnotežu i red u svemiru.

U zaključku, gravitacija je temeljna sila koja održava red i ravnotežu u svemiru. Bez ove privlačne sile, svemir bi bio kaotičan i tijela bismo bili bez stabilnosti. Gravitacija je tajanstvena sila koja još uvijek izaziva mnoga pitanja i istraživanja, ali njena važnost je neosporna u razumijevanju nastanka i razvoja svemira.

Povezanost zvijezda i galaktika kroz gravitaciju

Gravitacija igra ključnu ulogu u povezivanju zvijezda unutar galaktika. Gravitaciona sila privlačenja djeluje između svih objekata s masom, uključujući zvijezde i galaktike. Ova sila omogućava da se zvijezde međusobno privlače i zadržavaju na zajedničkom putu.

Kada govorimo o galaktikama, najjednostavniji model je spiralna galaktika. U spiralnoj galaktici, zvijezde su organizirane u spiralne ruke koje se vrtoglavo okreću oko jezgra galaktike. Gravitacija je ta koja održava ovu strukturu, privlačeći zvijezde prema jezgru.

Zvijezde u spiralnoj galaktici djeluju kao međusobno gravitacijski povezani objekti. Veća kompleksnost nastaje kada se u obzir uzmu i drugi objekti poput međuzvjezdanog materijala, planeta, asteroida i tamne materije. Svi ovi objekti također imaju masu i stvaraju gravitacijsku privlačnost prema drugima.

Gravitacija je ključna za održavanje ravnoteže i stabilnosti unutar galaktike. Ovi gravitacijski mehanizmi mogu kontrolirati brzinu rotacije galaktike, oblik i raspored zvijezda, kao i proces formiranja novih zvijezda. Otkriveno je i da gravitacija može biti odgovorna za interakcije između galaktika, poput sudara ili spajanja.

Da bismo bolje razumjeli povezanost zvijezda i galaktika kroz gravitaciju, znanstvenici koriste i proučavaju teleskope i sofisticirane matematičke modele. Ti modeli pokazuju kako se zvijezde kreću unutar galaktika i kako gravitacija oblikuje njihovo kretanje i raspored.

You might be interested:  Kada Počinju Mučnine U Trudnoći

U zaključku, gravitacija je ključni faktor koji omogućava povezanost zvijezda i galaktika. Bez gravitacije, zvijezde ne bi bile organizirane u galaktičku strukturu i ne bi se kretale na odgovarajući način. Razumijevanje ove povezanosti i važnosti gravitacije pomaže nam da bolje shvatimo oblikovanje i evoluciju svemira.

Prisustvo tamne materije: misterije svemira

Postoji mnogo stvari koje ne znamo o svemiru. Jedna od tih velikih misterija je prisustvo tamne materije. Iako je tamna materija nevidljiva i neshvatljiva, njeno postojanje ima veliki utjecaj na formiranje i evoluciju svemira.

Što je tamna materija?

Tamna materija je oblik materije koji ne emitira, ne apsorbira ni ne odbija svjetlost. To znači da ju ne možemo vidjeti niti detektirati konvencionalnim metodama. Ipak, znamo da tamna materija postoji zahvaljujući njenom gravitacijskom utjecaju na objekte u svemiru.

Zašto je tamna materija važna?

Tamna materija ima ključnu ulogu u formiranju struktura u svemiru. Gravitacija tamne materije privlači običnu materiju i pomaže joj da se združi u veće objekte, kao što su zvijezde i galaksije. Bez tamne materije, svemir bi izgledao sasvim drugačije.

Kako otkrivamo tamnu materiju?

Postoji nekoliko načina na koje pokušavamo otkriti tamnu materiju. Jedan od njih je proučavanje efekata gravitacije koje tamna materija ima na vidljive objekte. Također, koristimo sofisticirane instrumente i velike teleskope kako bismo proučavali kretanje i raspodjelu materije u svemiru.

Što znamo o tamnoj materiji?

Iako još uvijek mnogo ne znamo o tamnoj materiji, znamo da čini veliki dio svemira. Pretpostavlja se da tamna materija čini oko 27% ukupne mase i energije svemira. To znači da je tamna materija najrasprostranjeniji oblik materije, iako je ne možemo vidjeti.

Budućnost istraživanja tamne materije

Istraživanje tamne materije je i dalje aktivno područje znanstvenih istraživanja. Nove tehnologije i instrumenti omogućavaju nam da bolje razumijemo ovu tajanstvenu supstancu. Možda će nam otkriće tamne materije pružiti nove uvide o prirodi svemira i naše mjesto u njemu.

Nedostatak razumijevanja tamne materije u svemiru

Tamna materija je jedan od najvećih misterija u svemirskoj naučnoj zajednici. Iako se procjenjuje da čini oko 27% ukupne mase i energije u svemiru, još uvijek se ne zna tačno šta je tamna materija i kako funkcioniše.

Šta znamo o tamnoj materiji?

  • Tamna materija ne emituje, ne apsorbuje ni reflektuje svjetlost, zbog čega je direktno promatranje izuzetno teško.
  • Tamna materija interaguje gravitaciono sa običnom materijom i drugim formama energije u svemiru.
  • Tamna materija je ključna za formiranje struktura u svemiru, kao što su galaksije i jata galaksija.
  • Iako je nazivamo “tamnom”, posebno je važno napomenuti da se ne radi o anti-materiji, već o nečemu drugačijem i još uvijek nepoznatom.

Teorije o tamnoj materiji

Postoje razne teorije koje pokušavaju objasniti prirodu tamne materije, ali nijedna nije do sada dobila potpuno prihvaćanje u naučnoj zajednici. Neki od prijedloga uključuju:

  1. Partiklarna tamna materija: Prema ovoj teoriji, tamna materija se sastoji od još nedetektiranih subatomskih čestica koje interagiraju isključivo kroz gravitaciju i slabe nuklearne sile.
  2. Modifikacija gravitacije: Ova teorija predlaže alternativu tamnoj materiji tako što modifikuje Einsteinovu opću teoriju relativnosti kako bi objasnila opažanja koja su do sada pripisivana tamnoj materiji.
  3. Skrivene univerzalne dimenzije: Ova teorija sugerira postojanje dodatnih dimenzija unutar svemira, gdje se tamna materija može skrivati.
  4. Superfluidna tamna materija: Ova teorija predlaže da je tamna materija superfluidna, što objašnjava zašto se ne emituje svjetlost.

Napredak u proučavanju tamne materije

Nažalost, iako se mnogo istražuje tamna materija, do sada nije postignut značajan napredak u razumijevanju ove enigmatične supstance. Naučnici koriste razne metode, kao što su opservacije svemirskih teleskopa, simulacije računalnih modela i eksperimenti na Zemlji, ali nedostatak dobijenih rezultata otežava pronalazak pravog odgovora.

Metoda Pros Cons
Opservacije svemirskih teleskopa Visoka preciznost u mapiranju raspodjele tamne materije u svemiru Nemogućnost direktnog posmatranja tamne materije
Simulacije računalnih modela Omogućavaju testiranje različitih teorija o tamnoj materiji Podložne simplifikacijama i nepotpunim podacima
Eksperimenti na Zemlji Mogućnost rekreiranja uvjeta u kojima se stvaraju tamna materija Teškoće u replikaciji uslova u svemiru

Iako je nedostatak razumijevanja tamne materije frustrirajuć, ova enigma nastavlja inspirisati naučnike da nastave svoja istraživanja i traže odgovore. Možda će novi eksperimenti, teleskopi i teorije napokon osvijetliti tamnu tminu svemira.

FAQ:

Kada je nastao svemir?

Svemir je nastao prije otprilike 13,8 milijardi godina.

Kako je nastao svemir?

Svemir je nastao Velikim praskom, eksplozijom koja je iz džina malečke točke stvorila sve što danas vidimo.

Kako se formiraju zvijezde i galaksije?

Zvijezde se formiraju kada se oblaci plina i prašine u svemiru sruše pod gravitacijskim djelovanjem. Kada dovoljno materijala skupi na jednom mjestu, temperatura i tlak rastu, a dolazi do termonuklearne reakcije koja stvara zvijezdu. Galaksije se pak formiraju kada se manje skupine zvijezda, plina i prašine združe pod utjecajem gravitacije.

Što je Veliki prasak?

Veliki prasak je trenutak u kojem je nastao svemir, kada je iz jedne male, gusto nabijene i vruće točke došlo do eksplozije i početka širenja svemira.

Koliko je zvijezda i galaksija u svemiru?

U svemiru ima nevjerojatno veliki broj zvijezda i galaksija. Procjenjuje se da u vidljivom svemiru postoji otprilike 100 milijardi galaksija, a svaka od njih može sadržavati stotine milijardi zvijezda.