Kada je nastao Internet: povijest i razvoj mreže

Kada Je Nastao Internet

Kada Je Nastao Internet

Internet je danas sveprisutan u našim životima, ali jeste li se ikada zapitali kada i kako je Internet nastao? Internet je globalna mreža koja povezuje milijune računala širom svijeta, omogućujući razmjenu informacija i komunikaciju. Njegovu priču treba započeti sredinom prošlog stoljeća.

Mnogo prije nego što je Internet postao ono što danas znamo, znanstvenici i inženjeri počeli su razmišljati o stvaranju globalne komunikacijske mreže. Koncept takve mreže prvi put je formulirao američki znanstvenik J. C. R. Licklider 1962. godine, koji je predložio ideju “Galaktičkog interkonekcijskog računalnog mrežnog sustava”.

Prvi korak prema stvaranju Interneta dogodio se 1969. godine kada su Američko ministarstvo obrane i Sveučilište Kalifornija u Los Angelesu uspostavili ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). ARPANET je bio prva računalna mreža koja je koristila paketni prijenos podataka, što je pridonijelo otpornosti mreže na havarije. Ova mreža pružila je temelje za razvoj Interneta kakvog danas poznajemo.

Proteklih desetljeća, Internet se stalno razvijao i širio svoje mogućnosti. 1983. godine, ARPANET je prešao na TCP/IP protokol, što je omogućilo spajanje većeg broja računalnih mreža u jednu globalnu mrežu. Sredinom 1990-ih, Internet je postao javno dostupan i brzo je postao središte svjetske komunikacije i informacija.

Povijest Interneta

Početci razvoja mreže

Internetska mreža, koja se danas naziva Internet, ima svoje korijene u radu nekoliko različitih projekata u 1960-ima. Jedan od tih projekata je bio ARPANET, koji je započet 1969. godine kao projekt američkog Ministarstva obrane. Cilj projekta bio je stvoriti mrežu koja bi omogućila suradnju između različitih računalnih sustava.

Standardizacija protokola

U 1970-ima, ARPANET se počeo širiti diljem Sjedinjenih Američkih Država, a izgradnja drugih mreža je također započela u drugim zemljama. Da bi omogućio interkonekciju tih mreža, ARPANET je razvio TCP/IP protokol, koji je postao temeljni protokol Interneta.

Komercijalizacija Interneta

U 1980-ima i 1990-ima, Internet je postao sve popularniji. Kompanije su počele koristiti Internet za komercijalne svrhe, a World Wide Web je otvoren za javnost 1991. godine. Otvorenost i dostupnost World Wide Weba povećala je interes i ono što je nastao kao akademski projekt postao je popularna platforma za razmjenu informacija i trgovinu.

Globalna ekspanzija

U 2000-ima, Internet je krenuo u globalnu ekspanziju. Broj korisnika Interneta širom svijeta je rapidno rastao, a pristup Internetu postao je sve dostupniji. Mobilni uređaji, kao što su pametni telefoni, također su postali popularni i omogućili ljudima pristup Internetu na putu.

Suvremeni Internet

Danas, Internet je postao sastavni dio našeg svakodnevnog života. Koristimo ga za komunikaciju, pristup informacijama, zabavu i trgovinu. Tehnologija je napredovala, brzine prijenosa podataka su se povećale, a na Internetu možemo pronaći gotovo sve što nam je potrebno.

Početak razvoja mreže

Rani preteče Interneta

Internet kao mreža nastao je kao rezultat razvoja komunikacijskih tehnologija tijekom raznih razdoblja. Prije pojave Interneta postojeći telefonski i telegrafski sustavi omogućavali su prenos teksta i zvuka na daljinu.

Jedan od ranih preteča Interneta bio je ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), koji je osnovan 1969. godine od strane američkog Ministarstva obrane. ARPANET je bio dizajniran za povezivanje različitih računarskih mreža kako bi se omogućila razmjena podataka i resursa između istraživačkih institucija. ARPANET je bio prva mreža koja je koristila paketsko prenošenje podataka i TCP/IP protokol, koji su kasnije postali temelj internetskog protokola.

Standardizacija i širenje Interneta

Standardizacija Internet protokola i arhitekture dogodila se kroz rad Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i Internet Engineering Task Force (IETF). ITU je razvio standardne protokole kao što su TCP/IP i HTTP, dok je IETF radio na razvoju i unapređenju tehničkih specifikacija za različite Internet protokole.

You might be interested:  Kako Kupiti Auto Ako Nisi Kreditno Sposoban

Tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, Internet se proširio s akademskih i vojnih institucija na komercijalne mreže i postao dostupan široj javnosti. To je rezultiralo razvojem World Wide Weba (WWW) od strane britanskog znanstvenika Tima Bernersa-Leea 1989. godine. WWW je omogućio jednostavan pristup informacijama putem hipertekstualnih veza i postao je popularan među korisnicima.

Sa sve većim brojem korisnika i razvojem tehnologija, Internet je postao ključni alat za komunikaciju, poslovanje, obrazovanje i zabavu diljem svijeta.

ARPANET i prvi koraci

ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network) je bio prva mreža koja je koristila koncept paketne komunikacije, a smatra se i prethodnikom današnjeg interneta. Razvoj ARPANET-a je započeo 1969. godine kao inicijativa Agencije za napredna istraživanja Projekata (ARPA) u Sjedinjenim Američkim Državama.

Cilj stvaranja ARPANET-a bio je povezivanje računala na različitim sveučilištima i istraživačkim institucijama kako bi se olakšala razmjena podataka i istraživanje. Prvi koraci u razvoju ARPANET-a bili su usmjereni na povezivanje četiri različita čvora: Sveučilište Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), Institut za informacijske nauke na Sveučilištu Stanford, Sveučilište Utah i Sveučilište Kalifornija u Santa Barbari.

1969. godine su uspješno spojena tri čvora (UCLA, SRI i Utah), a nakon godinu dana je spojen i četvrti čvor na Sveučilištu Kalifornija u Santa Barbari. Sva četiri čvora su bila spojena pomoću usmjerivača (rutera) koji su omogućavali slanje podataka kroz mrežu koristeći tehniku paketne komunikacije.

ARPANET je bio revolucionaran jer je omogućavao slanje podataka u obliku paketa koristeći TCP/IP protokol, koji je činio temelj za razvoj današnjeg interneta. Ovaj protokol se koristi i danas, iako je prošao kroz mnoge modifikacije i nadogradnje.

Prvi koraci u razvoju ARPANET-a su postavili temelje za daljnji razvoj interneta. Tijekom 70-ih godina se mreža širila na sve veći broj institucija, a početkom 80-ih godina se već govorilo o “internetu” kao globalnoj mreži koja povezuje sve više računala širom svijeta.

TCP/IP protokol kao temelj Interneta

TCP/IP (Transport Control Protocol/Internet Protocol) je osnovni protokol koji se koristi na Internetu. Protokol je razvijen u 1970-ima i postao je standard za komunikaciju između računara i mreža. TCP/IP protokol omogućuje pouzdano i sigurno slanje podataka preko mreže.

Glavne karakteristike TCP/IP protokola su:

  • Pouzdanost: TCP/IP protokol osigurava da se podaci ispravno i kompletno dostave do odredišta. Ako dođe do gubitka podataka, protokol automatski ponovno šalje izgubljene podatke.
  • Odraži redoslijed: TCP/IP protokol održava redoslijed slanja podataka. Podaci se primaju u istom redoslijedu u kojem su poslani.
  • Segmentacija: TCP/IP protokol dijeli podatke na manje segmente kako bi se poboljšala učinkovitost prenosa. Svaki segment ima svoju numeraciju i provjeru grešaka, što omogućuje brže slanje i otkrivanje grešaka.
  • Kontrola zagušenja: TCP/IP protokol se brine o zagušenju mreže i prilagođava brzinu slanja podataka kako bi se izbjegao gubitak podataka ili preopterećenje mreže.

TCP/IP protokol se sastoji od dva dijela: TCP (Transport Control Protocol) i IP (Internet Protocol).

TCP: TCP je odgovoran za pouzdanu dostavu podataka. On razdvaja podatke u segmente, dodaje potrebne zaglavlja i numeraciju, te osigurava da se svi segmenti ispravno dostave.

IP: IP je odgovoran za adresiranje i usmjeravanje podataka. On dodjeljuje adresu svakom računalu i proslijeđuje podatke od izvora do odredišta preko različitih mreža.

TCP/IP protokol je temelj Interneta i omogućuje komunikaciju između različitih uređaja i mreža diljem svijeta. Zahvaljujući TCP/IP protokolu, Internet je postao jedna od najvažnijih komunikacijskih mreža koja je promijenila način na koji ljudi komuniciraju i dijele informacije.

World Wide Web

World Wide Web, često nazivan samo Web, je informatički sustav koji omogućuje pristup podacima putem interneta. To je jedna od najvažnijih usluga koje pruža internet i omogućuje korisnicima da pregledavaju i dijele informacije putem web stranica.

Povijest

World Wide Web je razvio Sir Tim Berners-Lee 1989. godine dok je radio u CERN-u (Europskom laboratoriju za fiziku čestica) u Švicarskoj. Berners-Lee je dizajnirao Web kao način za povezivanje i dijeljenje informacija između znanstvenika širom svijeta.

Prva web stranica na svijetu napravljena je 1990. godine i nazvana je “info.cern.ch”. Na toj stranici možete pronaći informacije o World Wide Webu i kako ga koristiti. 1991. godine, World Wide Web je pušten u javnost i postao dostupan svima.

Kako radi

World Wide Web funkcionira na osnovi klijent-server arhitekture. Korisnici koriste web preglednike kao klijente da bi pristupili web stranicama smještenim na web serverima.

Web stranice se stvaraju koristeći HTML (Hypertext Markup Language), jezik koji omogućuje definiranje strukture i prezentacije sadržaja na webu. Stranice su povezane putem hiperveza ili linkova, koji omogućuju korisnicima da kliknu na njih i pređu na drugu web stranicu.

Web sadržaj

Internet je prepun web stranica koje nude razne vrste sadržaja. Na webu možete pronaći informacije, vijesti, slike, videozapise, glazbu, igre, društvene mreže i još mnogo toga.

You might be interested:  Kako Da Krasta Brze Otpadne

Web stranice mogu biti statične, što znači da se sadržaj ne mijenja često, ili dinamične, što znači da se sadržaj mijenja u stvarnom vremenu na temelju korisničkih zahtjeva ili drugih faktora.

Web preglednici

Da biste pristupili World Wide Webu, koristite web preglednik kao što su Google Chrome, Mozilla Firefox, Microsoft Edge ili Safari. Ti preglednici omogućuju vam da pretražujete web, otvarate web stranice, gledate slike i videozapise, koristite web aplikacije i još mnogo toga.

Web preglednici preuzimaju HTML kod web stranica i prikazuju ga korisnicima na način koji je jednostavan za čitanje i korištenje.

Budućnost

Budućnost

World Wide Web stalno evoluira i postaje sve napredniji. S razvojem tehnologija poput umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti i Interneta stvari, web će se vjerojatno razvijati još više i pružati korisnicima nove mogućnosti i iskustva.

Uzimajući u obzir sve ove faktore, World Wide Web će nastaviti biti ključni dio našeg svakodnevnog života i omogućavati nam pristup nevjerojatnom mnoštvu informacija i resursa.

Pristupnost Interneta i širenje mreže

Internet je postao jedan od najvažnijih i najpristupačnijih izvora informacija i komunikacije. Pristupnost Interneta se kontinuirano poboljšava i omogućuje sve većem broju ljudi da se poveže sa svjetskom mrežom.

Pristupnost za kućanstva i pojedince

U počecima Interneta, pristupnost je bila ograničena na vlasnike računala i organizacije. Međutim, kako su se tehnologija i infrastruktura razvijale, cijene opreme su se smanjivale, omogućujući sve većem broju ljudi da koriste Internet kod kuće. Danas je gotovo svako kućanstvo opremljeno računalom i internet vezom.

Pored kućanstava, Internet je dostupan i pojedincima putem javnih pristupnih točaka kao što su javne knjižnice, kafići i internet-cafei. Ove pristupne točke omogućuju ljudima bez vlastitog računala ili internetske veze da pristupe Internetu.

Pristupnost za mobilne uređaje

Razvoj mobilnih tehnologija i pametnih telefona omogućio je ljudima da pristupaju Internetu iz bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Mobilni uređaji su postali važan način pristupa Internetu, pogotovo u područjima gdje fiksna internetska veza nije uvijek dostupna.

Prije mobilnih uređaja, pristup Internetu putem telefona bio je ograničen na spore i skuplje usluge, kao što su WAP i GPRS. Međutim, razvoj 3G i 4G mobilnih mreža omogućio je brz i pristupačan pristup Internetu putem mobilnih uređaja.

Širenje mreže u ruralnim i manje razvijenim područjima

U počecima Interneta, pristupnost je bila koncentrirana u urbanim područjima i razvijenim zemljama. Međutim, napredak u tehnologiji i infrastrukturi omogućio je širenje mreže i u ruralna područja i manje razvijene zemlje. Projekti kao što je Loon, koji koristi balone kako bi pružio pristup Internetu u ruralnim područjima, pomažu u smanjenju digitalnog jaza između različitih dijelova svijeta.

Mogućnosti pružanja pristupa Internetu
Mogućnosti Opis
ADSL Pristup putem telefonske linije
Kabelski Internet Pristup putem kabelske televizije
Optički Internet Pristup putem optičkih vlakana
Bežični Internet Pristup putem Wi-Fi i mobilnih mreža

Ove mogućnosti pristupa Internetu omogućuju različitim ljudima i područjima da se povežu sa svjetskom mrežom i iskoriste sve prednosti koje Internet pruža.

Uz pristupnost Interneta, dolazi i odgovornost za sigurno i odgovorno korištenje. Važno je educirati ljude o potencijalnim prijetnjama i pridržavati se pravila i smjernica za sigurno korištenje Interneta.

Razvoj web preglednika i internetskih usluga

Preglednici (web preglednici)

Web preglednik je softverska aplikacija koja omogućuje korisnicima pregledavanje web stranica na internetu. Prvi web preglednik, nazvan WorldWideWeb, razvio je britanski znanstvenik Tim Berners-Lee 1990. godine. Taj je preglednik otvorio put za razvoj i popularizaciju interneta.

Od tada su se na tržištu pojavili brojni web preglednici koji su pružili sve naprednije značajke i bolje korisničko iskustvo. Među najpopularnijim web preglednicima danas su Google Chrome, Mozilla Firefox, Microsoft Edge i Apple Safari.

Internetske usluge

Internetske usluge su različite vrste usluga koje korisnicima omogućuju pristup i interakciju s različitim sadržajima na internetu. Uz pomoć internetskih usluga korisnici mogu komunicirati s drugim korisnicima, razmjenjivati informacije i koristiti razne aplikacije i servise.

Neki od najpopularnijih internetskih usluga su:

  • Email – elektronička pošta koja omogućuje slanje i primanje poruka putem interneta;
  • Socijalne mreže – platforme za povezivanje i komunikaciju s drugim korisnicima, primjerice Facebook, Instagram, Twitter;
  • Pretraživači – usluge koje omogućuju pretraživanje interneta i pronalaženje informacija, poput Googlea i Binga;
  • Video i streaming usluge – kao što su YouTube i Netflix, omogućuju korisnicima gledanje videa i filmova putem interneta;
  • Online trgovine – internetske platforme za kupovinu proizvoda i usluga, poput Amazona i eBaya;
  • Mobilne aplikacije – aplikacije koje omogućuju pristup raznim uslugama putem mobilnih uređaja, kao što su WhatsApp i Instagram aplikacija.

Budućnost web preglednika i internetskih usluga

Web preglednici i internetske usluge ne prestaju se razvijati. Novi preglednici i usluge nastaju kako bi korisnicima pružili bolje iskustvo i nove mogućnosti. Trenutna popularnost mobilnih uređaja otvorila je vrata za razvoj preglednika i usluga prilagođenih mobilnom surfanju.

You might be interested:  Kako Skinuti Pjesmu Za Zvono Mobitela

Također, tehnologije poput umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti i blockchaina mogu imati velik utjecaj na budući razvoj web preglednika i internetskih usluga. Uz te inovacije, očekuje se da će web preglednici i internetske usluge biti sve napredniji i pružiti korisnicima još veći spektar mogućnosti.

Mobilni Internet i brzi razvoj tehnologije

Mobilni Internet danas igra ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Uz brzi razvoj tehnologije, mobilni uređaji su postali osnovna sredstva za pristup Internetu. Ova transformacija omogućila je ljudima da budu povezani s online svijetom u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Povijest mobilnog Interneta

Početci mobilnog Interneta datiraju još od 90-ih godina prošlog stoljeća. Prve mobilne mreže bile su spore i ograničene, s ograničenom dostupnošću i mogućnostima. Ubrzo su se pojavile prve mobilne telefone s mogućnošću povezivanja na Internet, ali brzine su bile niske, a cijene vrlo visoke.

Ubrzo su se počeli razvijati novi standardi za mobilni Internet, kao što je 3G (treća generacija) i 4G (četvrta generacija). Ovi standardi omogućili su veće brzine prenosa podataka i širi raspon funkcionalnosti.

Brzi razvoj tehnologije

Mobilni Internet i tehnologije koje ga podržavaju brzo su se razvijale i unapređivale. Danas imamo pristup najnovijim generacijama mobilne mreže kao što su 5G i Wi-Fi 6. Ove tehnologije omogućuju veće brzine prenosa podataka, veću pouzdanost i manje latenciju.

Osim toga, mobilni uređaji postali su napredniji, s većim displejima, više memorije i snažnijim procesorima. To je omogućilo streaming video sadržaja u visokoj rezoluciji, igranje igara u stvarnom vremenu i korištenje aplikacija koje zahtijevaju veliku količinu podataka.

Budućnost mobilnog Interneta

Budućnost mobilnog Interneta obećava još veće brzine, veću pokrivenost, više uređaja koji će biti spojeni i veći broj funkcionalnosti. 5G tehnologija najavljuje revolucionarne promjene u svijetu mobilnog Interneta, kao što su velike brzine prenosa, ultraniska latencija i mogućnost povezivanja više uređaja istovremeno. Također se očekuje da će Internet of Things (IoT) postati sveprisutan, što će omogućiti povezivanje različitih uređaja i predmeta u mrežu.

Generacija Brzina Mogućnosti
3G Do 2 Mbps Pristup internetu, slanje poruka, multimedija
4G Do 100 Mbps Streaming video, igranje igara, high-speed internet
5G Do 10 Gbps Ultra-brzi internet, Internet of Things, virtualna stvarnost

Budućnost Interneta

Povezivanje uređaja

U budućnosti se očekuje da će Internet biti sveprisutniji, a uređaji će biti sve više povezani. Trenutno već imamo pametne telefone, tablete, televizore i druge “pametne” uređaje koji mogu biti povezani na Internet. U budućnosti, očekuje se da će Internet biti prisutan u svim aspektima našeg života, od kućanskih aparata do automobila i uređaja za praćenje zdravlja. Ovo će omogućiti bolju komunikaciju i razmjenu informacija među uređajima.

Poboljšanje brzine

Poboljšanje brzine

Trenutno je brzina Interneta prilično brza, ali u budućnosti očekuje se da će brzina biti još veća. Napredak u tehnologiji i razvoj bežičnih mreža omogućit će nam da prenesemo veće količine podataka brže nego ikad prije. To će nam omogućiti gledanje videozapisa u visokoj rezoluciji, igranje online igara bez kašnjenja i trenutačno preuzimanje velikih datoteka.

Inteligentna tehnologija

U budućnosti, Internet će biti sve pametniji i moći će se prilagoditi našim potrebama. Veštačka inteligencija i strojno učenje igraju ključnu ulogu u razvoju takvih tehnologija. Internet će biti sposoban prepoznati naše preference i ponuditi personalizirano iskustvo. Takođe, očekuje se da će Internet biti sposoban komunicirati s našim glasovnim asistentima i upravljati našim uređajima putem glasovnih naredbi.

Veća sigurnost

Sigurnost je jedan od najvažnijih aspekata Interneta, a u budućnosti će biti još važnija. S obzirom na sve veći broj povezanih uređaja, postoji i veći rizik od napada hakera i krađe podataka. U budućnosti se očekuje da će se razviti poboljšane sigurnosne tehnologije koje će štititi naše podatke i privatnost. Takođe, korisnici će biti sve više svjesni važnosti sigurnosti i bit će obrazovani o rizicima koje Internet može donijeti.

  • Povećanje povezanih uređaja
  • Poboljšanje brzine Interneta
  • Pametna tehnologija
  • Veća sigurnost

FAQ:

Kad je nastao Internet?

Internet je nastao 1969. godine.

Koja je svrha Internet mreže?

Svrha Internet mreže je omogućiti komunikaciju i razmjenu informacija između različitih računala i mreža diljem svijeta.

Kako je Internet evoluirao tijekom godina?

Internet je počeo kao eksperimentalna mreža nazvana ARPANET, a zatim je postao globalna mreža koja je povezala milijune korisnika širom svijeta. Razvijene su nove tehnologije kao što su World Wide Web, e-mail, chat i druge usluge.

Koliko danas ljudi koristi Internet?

Prema najnovijim statistikama, više od 4,6 milijardi ljudi ili oko 60% svjetske populacije koristi Internet.