Kako je nastao internet: putovanje kroz digitalnu revoluciju

Kako Je Nastao Internet

Kako Je Nastao Internet

Internet je postao nezaobilazan dio našeg svakodnevnog života. Omogućava nam da komuniciramo s ljudima širom svijeta, pristupamo različitim informacijama i obavljamo poslove na udaljenim lokacijama. Međutim, malo nas zna kako je ovaj globalni fenomen zapravo nastao i kakav je put prošao da bi postao ono što je danas.

Početak inteneta datira još u 1960-te godine, kada su se prvi koraci napravili u stvaranju mreže koja bi omogućila razmjenu informacija između računara. Američko Ministarstvo odbrane, zajedno s agencijama ARPA (Advanced Research Projects Agency) i NASA, bili su pioniri u razvoju ove mreže, poznate kao ARPANET.

ARPANET je bio prva mreža koja koristi koncept paketnog prenosa podataka, što je revolucionarna ideja koja je omogućila slanje podataka putem različitih računara u okviru mreže. Ovo je bio prvi korak ka stvaranju globalne mreže koja bi povezala sve računare na svijetu.

Ključni trenutak u razvoju interneta dogodio se 29. oktobra 1969. godine, kada je prva poruka poslana preko ARPANET-a. Ova poruka je trebala biti “LOGIN”, ali je sustav prekinuo pri prijenosu nakon što je poslao samo dvije slova “LO”. Unatoč tome, ovo je bila epohalna prekretnica u svijetu komunikacija i pokazala je koliko je daleko tehnologija napredovala.

Povijest računalnih mreža

Računalne mreže predstavljaju temelj suvremenog interneta i omogućuju povezivanje računalnih sustava i razmjenu podataka. Počeci razvoja računalnih mreža sežu još u 1960-e godine kada su prvi put povezana dva računala, ali prava ekspanzija mreža dogodila se tek nekoliko desetljeća kasnije.

ARPANET

Povijest računalnih mreža započinje 1969. godine s uspostavom ARPANET-a (Advanced Research Projects Agency Network). ARPA, američka agencija za napredna istraživanja obrane, je pokrenula ovaj projekt s ciljem povezivanja računala na različitim sveučilištima i istraživačkim institucijama. ARPANET je bio temeljen na paketnoj komunikaciji, što je značilo da se podaci razmjenjuju u obliku paketa koji mogu putovati različitim putevima od izvora do odredišta. Ovaj koncept je omogućio veću otpornost mreže na otkaze i omogućio razmjenu velike količine podataka.

TCP/IP

1970-ih su znanstvenici razvili protokol pod imenom TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol) koji je postao standardna tehnologija za razmjenu podataka između računala. TCP/IP je omogućio interoperabilnost računalnih mreža, što znači da su mogli komunicirati i razmjenjivati podatke bez obzira na različite platforme i operativne sustave koji su bili korišteni. Zbog svoje pouzdanosti i skalabilnosti, TCP/IP je postao osnova suvremenog interneta.

World Wide Web

U 1990-ima je britanski znanstvenik Tim Berners-Lee razvio koncept World Wide Weba, koji je omogućio brz i intuitivan pristup informacijama preko interneta. World Wide Web se temelji na hiperlinkovima, što su interaktivni elementi koji omogućuju povezivanje različitih web stranica i lakši pristup informacijama. Ovaj koncept je revolucionirao način na koji ljudi pristupaju i dijele informacije na internetu.

Suvremeni internet

Danas internet povezuje svijet na globalnoj razini i omogućuje brojne mogućnosti za komunikaciju, pristup informacijama, poslovanje i zabavu. Razvoj bežičnih tehnologija i mobilnih uređaja je dodatno proširio dostupnost interneta. Računalne mreže su odigrale ključnu ulogu u razvoju i transformaciji interneta, a budućnost donosi nove tehnologije i izazove.

Neslužbena prva veza

Prvi koraci u razvoju interneta

Razvoj interneta započeo je davne 1969. godine kada su znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija, Los Angeles (UCLA) poslali prvu poruku preko mreže ARPANET. Ova poruka nije bila ništa spektakularno – samo nekoliko znakova – i bila je poslana na drugo računalo smješteno na Sveučilištu Stanford.

Ovdje treba spomenuti da tada nije postojalo zvanično priznatog prvog korisnika interneta, niti su postojali jasno definirana pravila. Započelo se jednostavno sa slanjem poruka između računala na akademskim institucijama.

Digitalna revolucija

Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, mreže su se sve više razvijale i omogućavale povezivanje sve većeg broja računala. Digitalna revolucija bila je u punom jeku i sve više ljudi i organizacija počelo je prepoznavati potencijal interneta.

Sveučilište u Utahu

  • Sveučilište u Utahu igra važnu ulogu u razvoju prvih mreža koje su utrlu put modernom internetu
  • U to vrijeme Sveučilište u Utahu bilo je dom ARPANET čvora, koji je bio jedan od prvih čvorova mreže
  • ARPANET čvor Sveučilišta u Utahu bio je neslužbena veza koja je omogućila povezivanje mnogih drugih mreža
You might be interested:  Što Je Magenta 1

Razvoj TCP/IP

Jedno od ključnih dostignuća u razvoju interneta bio je razvoj protokola TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). TCP/IP je bio osnova za uspostavljanje komunikacije između različitih mreža i omogućavao je prenošenje podataka putem paketa.

Razvoj TCP/IP-a postupno je omogućio stvaranje globalne mreže koja je povezivala računala diljem svijeta. Ovaj protokol i danas je temelj modernog interneta.

ARPANET i razvoj TCP/IP protokola

ARPANET je bila prva operativna mreža koja je korištena za vojne potrebe, a osnovana je 1969. godine od strane Agencije za napredne istraživačke projekte (ARPA) u Sjedinjenim Američkim Državama. Cilj ARPANET-a bio je povezivanje različitih računarskih sistema kako bi se omogućila razmjena podataka.

Razvoj TCP/IP protokola

Za uspješno funkcionisanje ARPANET-a bilo je potrebno razviti protokol za slanje i primanje podataka između različitih računara. U tu svrhu je razvijen TCP/IP protokol. TCP (Transmission Control Protocol) je bio zadužen za pouzdanu isporuku podataka u obliku paketa, dok je IP (Internet Protocol) bio zadužen za rutiranje paketa do odredišne adrese.

Prvi protokol koji je razvijen bio je Network Control Program (NCP), ali se pokazao kao neefikasan za upotrebu u široj mreži. Zato je grupa istraživača, predvođena Vintonom Cerfom i Robertom Kahnom, razvila TCP/IP protokol kao zamjenu za NCP.

Godine 1974. TCP/IP protokol je postao standard za ARPANET, a kasnije je postao standard za cijeli Internet. TCP/IP protokol je bio otvoren i fleksibilan, što je omogućilo njegovu uspješnu primjenu u različitim računarskim mrežama širom svijeta.

Danas se TCP/IP protokol i dalje koristi kao osnovni protokol za Internet komunikaciju. On omogućava slanje podataka putem paketa, koji se prenose preko različitih računara i rutera na putu do odredišne adrese. Zahvaljujući TCP/IP protokolu, Internet je postao globalna mreža koja omogućava brzu i pouzdanu komunikaciju između različitih korisnika i računarskih sistema širom svijeta.

Komercijalizacija interneta

Komercijalizacija interneta je proces u kojem se internet razvija kao globalna platforma za poslovanje i trgovinu. Ovaj proces je započeo s razvojem World Wide Web-a i popularizacijom interneta među širom populacijom.

Jedan od najznačajnijih trenutaka u komercijalizaciji interneta bio je početak rada Amazona, koji je otvoren za poslovanje 1995. godine. Amazon je postao jedan od prvih i najuspješnijih e-trgovaca na internetu, prodajući knjige i kasnije širu paletu proizvoda. Ovaj potez je otvorio put za razvoj brojnih drugih e-trgovina koje su proširile svoje poslovanje na internetu.

Također, komercijalizacija interneta je postala moguća zahvaljujući razvoju online plaćanja i mehanizama za sigurnu razmjenu novca. Kao rezultat toga, online trgovina je postala sve popularnija među potrošačima, jer je omogućila lako, brzo i sigurno kupovinu proizvoda i usluga iz udobnosti vlastitog doma.

E-trgovina

E-trgovina je oblik komercijalizacije interneta koji se odnosi na online prodaju proizvoda i usluga. E-trgovina je postala ključni dio modernog poslovanja, omogućavajući tvrtkama da dosegnu globalno tržište i povećaju svoju prisutnost i prodaju. E-trgovina je postala jednostavna za korištenje i popularna među potrošačima zahvaljujući intuitivnim sučeljima, ocjenama i recenzijama proizvoda, kao i mogućnostima filtriranja i usporedbe proizvoda.

Oglašavanje na internetu

Oglašavanje na internetu je još jedan važan aspekt komercijalizacije interneta. Internet je postao platforma za oglašavanje i promoviranje proizvoda i usluga putem različitih reklamnih formata, kao što su baneri, tekstualni oglasi, video oglasi i druge vrste oglasa. Internet oglašavanje omogućava tvrtkama da ciljaju specifičnu publiku, praćenje i analiziranje rezultata kampanja te pružanje personaliziranih oglasa temeljenih na interesima i pretraživanjima korisnika.

Utjecaj komercijalizacije interneta

Utjecaj komercijalizacije interneta

Komercijalizacija interneta ima značajan utjecaj na svijet poslovanja i društva u cjelini. Evo nekoliko ključnih aspekata:

  • Veći pristup tržištu: Internet omogućava malim i srednjim poduzećima da dosegnu globalno tržište i konkuriraju velikim tvrtkama. Ova globalna dostupnost povećava konkurenciju i potencijalno dovodi do inovacija i nižih cijena proizvoda.
  • Prilike za poduzetnike: Komercijalizacija interneta otvara nove poslovne mogućnosti i pruža mogućnost pokretanja vlastitog posla. Niski troškovi pokretanja i širok raspon online alata i platformi olakšavaju pokretanje i vođenje vlastitog poslovanja.
  • Dostupnost informacija: Internet omogućava pristup informacijama iz cijelog svijeta u svega nekoliko klikova. Informacije su lako dostupne, a korisnici imaju pristup najnovijim vijestima, istraživanjima i znanju na različitim područjima.
  • Ublažavanje prostornih i vremenskih ograničenja: Internet omogućava poslovanje bez obzira na prostorne i vremenske ograničenja. Kupci mogu kupovati proizvode bilo gdje i bilo kada, a tvrtke mogu poslovati 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu bez potrebe za fizičkom prisutnošću.

Komercijalizacija interneta se nastavlja razvijati i mijenjati način na koji poslujemo i komuniciramo. Internet je postao neizostavan dio našeg života i ima ogroman utjecaj na naše svakodnevne rutine, poslovanje i društvo u cjelini.

World Wide Web

Povijest World Wide Weba

World Wide Web je sustav povezivanja dokumenata na internetu koji omogućuje pregledavanje, pretragu i interakciju s informacijama putem mreže. Ovaj revolucionarni koncept omogućio je korisnicima da surfaju internetom i pristupaju informacijama na brzi i jednostavan način.

World Wide Web (WWW) osmislio je britanski znanstvenik Tim Berners-Lee 1989. godine. Cilj mu je bio stvoriti sustav koji će omogućiti razmjenu informacija između znanstvenika na različitim sveučilištima i istraživačkim institucijama širom svijeta. Ideja se temeljila na hipertekstualnom sustavu, koji je omogućavao interakciju s povezanim dokumentima.

Kako WWW funkcionira

World Wide Web funkcionira putem kombinacije klijentske i server strane. Klijentska strana korisnicima omogućava pristup, pregled i pretraživanje web stranica putem preglednika kao što su Chrome, Firefox ili Safari. S druge strane, serveri pohranjuju web stranice i omogućuju njihovu dostupnost putem interneta.

You might be interested:  Kako Se Riješiti Puhova

WWW koristi hipertekstualne veze koje povezuju različite dokumente na mreži. Ove veze, koje se nazivaju hiperveze, omogućavaju korisnicima da se kreću s jedne web stranice na drugu klikom na povezane elemente, kao što su tekstualne ili slikovne veze.

Web preglednici

Web preglednici, kao što su Chrome, Firefox, Safari i Edge, omogućavaju korisnicima prikazivanje web stranica i interakciju s njima. Oni interpretiraju HTML (Hypertext Markup Language) kod koji čini osnovu web stranica i prikazuju njegov sadržaj korisniku.

Alati i jezici za razvoj weba

Za razvoj web stranica koriste se različiti alati i jezici kao što su HTML, CSS (Cascading Style Sheets) i JavaScript. HTML se koristi za strukturiranje dokumenata, CSS za stiliziranje i izgled web stranica, dok JavaScript omogućuje interakciju i dinamičnost.

Danas postoje brojni alati i okviri za razvoj web stranica koji olakšavaju dizajn, razvoj i održavanje weba. Neki od popularnih alata uključuju VS Code, Atom, Sublime Text i Adobe Dreamweaver, dok su Bootstrap, React i Angular među popularnim okvirima.

Budućnost World Wide Weba

Web je stalno evoluirajuća platforma, a budućnost World Wide Weba obećava daljnji razvoj i inovacije. Sve više aplikacija se seli na web, a tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti i virtualne stvarnosti mijenjaju način na koji pristupamo informacijama i interaktiramo s njima na mreži.

Uz rast interneta i sve veću povezanost svijeta, World Wide Web nastavit će se mijenjati i pružati nove mogućnosti korisnicima diljem svijeta.

Dot-com eksplozija

Nakon pojave interneta, razvijale su se različite tehnologije i usluge koje su omogućile njegovu popularizaciju među širom publikom. U 1990-ima, dolazi do eksplozije internet kompanija koje su se fokusirale na pružanje različitih usluga putem interneta. Ova era poznata je kao dot-com eksplozija.

U vrijeme dot-com eksplozije, mnoge kompanije su pokrenule vlastite web stranice i e-trgovinu kako bi se povezale s korisnicima putem interneta. Investitori su bili spremni ulagati stotine milijuna dolara u ove dot-com kompanije, nadajući se brzom povratu uloženog novca. Ovo je dovelo do naglog porasta vrijednosti dionica dot-com kompanija na burzi.

Međutim, ova euforija je trajala samo kratko. U kasnim 1990-ima, mnoge dot-com kompanije su započele s gubitcima, jer je potražnja za njihovim proizvodima i uslugama bila niža od očekivane. Investitori su počeli povlačiti svoj novac, što je dovelo do naglog pada vrijednosti dionica i propasti mnogih dot-com kompanija.

Dot-com eksplozija imala je veliki utjecaj na razvoj interneta. Iako su mnoge dot-com kompanije propale, one su otvorile put za nove inovacije i poslovne modele. Tijekom ove ere, osnovani su neki od najpoznatijih internetskih divova kao što su Amazon, Google i eBay.

Dot-com eksplozija bila je važan korak u procesu popularizacije interneta među širom populacijom. Nakon tog razdoblja, internet je postao neizostavan dio našeg svakodnevnog života, pružajući nam nevjerojatne mogućnosti za komunikaciju, informacije i e-trgovinu.

Napredak tehnologije i mobilni internet

U posljednjih nekoliko desetljeća, tehnologija se razvijala brzinom svjetlosti. Mnoge inovacije su promijenile način na koji ljudi komuniciraju, rade i zabavljaju se. Jedna od najznačajnijih promjena je dolazak mobilnog interneta.

Mobilni internet omogućava ljudima pristup internetu putem mobilnih uređaja kao što su pametni telefoni i tableti. Ova tehnologija je revolucionirala način na koji ljudi koriste internet, jer su postali povezani na internet gotovo bilo gdje i bilo kada.

Mobilni internet je značajan jer je omogućio potpunu mobilnost. Ljudi više nisu ograničeni na korištenje interneta samo kod kuće ili na radnom mjestu, već mogu pristupiti internetu dok su u pokretu. To ima velike posljedice na način na koji ljudi komuniciraju, dobivaju informacije i obavljaju poslove.

Prednosti mobilnog interneta

  • Mobilni internet omogućava pristup informacijama u realnom vremenu. Ljudi mogu provjeravati vijesti, vremenske uvjete, društvene mreže i druge izvore informacija bilo gdje i bilo kada.
  • Mobilni internet olakšava komunikaciju. Putem aplikacija za slanje poruka ili video pozive, ljudi mogu ostati povezani s obitelji, prijateljima i kolegama, čak i kada su fizički udaljeni.
  • Mobilni internet omogućava pristup online trgovini. Ljudi mogu kupovati proizvode putem mobilnih aplikacija i web stranica, što im olakšava pronalazak i kupovinu željenih proizvoda.
  • Mobilni internet je koristan alat za učenje. Ljudi mogu pristupiti online tečajevima i edukativnim materijalima putem mobilnih uređaja, što im omogućava kontinuirano učenje i razvoj.

Izazovi mobilnog interneta

  • Jedan od izazova mobilnog interneta je loša pokrivenost signalom. U nekim ruralnim područjima ili područjima s lošom infrastrukturom, signal mobilnog interneta može biti slab ili nepostojeći.
  • Mobilni internet može biti skup. Troškovi mobilnog interneta, posebno uključivanje podataka, mogu biti visoki. To može otežati pristup internetu nekim ljudima, posebno onima s nižim primanjima.
  • Mobilni internet može biti ovisnost. Lakoća pristupa internetu putem mobilnih uređaja može dovesti do prekomjerne upotrebe i zavisnosti o internetu, što može imati negativne posljedice na mentalno zdravlje.

Unatoč tim izazovima, mobilni internet je postao neizostavni dio svakodnevnog života za mnoge ljude diljem svijeta. Nastavak napretka tehnologije i širenje mrežne infrastrukture samo će dodatno poboljšati dostupnost mobilnog interneta i omogućiti još veću povezanost i praktičnost za korisnike.

You might be interested:  Što Kuhati Na Brzinu Za Ručak

Internet stvari i budućnost mrežne povezanosti

Stvaranje povezanosti

Internet stvari (IoT) je koncept koji se odnosi na ideju da se svakodnevni predmeti mogu povezivati i komunicirati putem interneta. Ovaj koncept omogućuje različitim uređajima da razmenjuju podatke i upravljaju se međusobno, što dovodi do stvaranja “pametnih” okruženja i povezanih sistema.

Proširena povezanost predmeta putem interneta ima potencijal da značajno utiče na način života ljudi. To se odnosi na sve, od kućnih aparata do industrijskih sistema. IoT tehnologija omogućuje praćenje, upravljanje i automatizaciju različitih procesa, čime se poboljšava efikasnost i produktivnost.

Potencijal i prednosti

Internet stvari ima ne samo trenutni, već i veliki potencijal za budućnost mrežne povezanosti. Neke od glavnih prednosti su:

  • Poboljšana efikasnost: IoT tehnologija omogućuje automatizaciju procesa i optimizaciju resursa, što dovodi do veće efikasnosti u korišćenju energije, vremena i radne snage.
  • Veća udobnost: Povezani uređaji mogu pružiti personalizovano iskustvo i olakšati svakodnevne zadatke, kao što je upravljanje kućnim aparatima putem pametnog telefona.
  • Bolje donošenje odluka: IoT sistemima se mogu prikupljati i analizirati velike količine podataka, što omogućuje bolje razumevanje i donošenje informisanih odluka.
  • Poboljšana bezbednost: Povezani uređaji mogu obezbediti bolju zaštitu i nadzor, bilo da je reč o kućnoj sigurnosti ili industrijskoj bezbednosti.

Budućnost mrežne povezanosti

Budućnost mrežne povezanosti

Mrežna povezanost će se i dalje razvijati i proširivati u budućnosti. Napredak u tehnologiji, kao što su brže bežične veze i veštačka inteligencija, omogućiće dalje razvijanje IoT koncepta.

Očekuje se da će internet stvari postati sveprisutna tehnologija, sa sve većim brojem povezanih uređaja u svakodnevnom životu. Pametni gradovi, autonomna vozila, pametne kuće i pametne fabrike samo su neki od primera primene IoT tehnologije.

Međutim, razvoj mrežne povezanosti neće biti bez izazova. Održavanje privatnosti i bezbednosti podataka, standardizacija protokola i interakcija među različitim platformama su samo neki od izazova s kojima će se industrija suočiti u budućnosti.

Ključne tačke Internet stvari
Prednosti Izazovi
Poboljšana efikasnost Održavanje privatnosti i bezbednosti podataka
Veća udobnost Standardizacija protokola
Bolje donošenje odluka Interakcija među platformama
Poboljšana bezbednost

FAQ:

Koje je godine nastao internet?

Internet je nastao 1969. godine.

Kako je nastao internet?

Internet je nastao kao rezultat vojnog projekta ARPANET, koji je bio pokrenut od strane američke vlade kako bi se poboljšalo komuniciranje između raznih vojnih institucija. Projekat je razvijen u suradnji sa sveučilištima i privatnim poduzećima i polako se proširio na civilno tržište. Ubrzo su se počeli razvijati novi protokoli i tehnologije koje su omogućile širenje interneta diljem svijeta.

Koje su prednosti interneta?

Internet danas pruža mnoge prednosti. Omogućuje brzu i jednostavnu komunikaciju putem e-pošte, chatova, društvenih mreža, kao i mogućnost dijeljenja informacija, slika i videa s drugima. Također, internet nudi ogromnu količinu informacija iz različitih izvora, što omogućuje pristup znanju iz raznih područja. Internet je također postao nezaobilazan za online bankarstvo, online kupovinu, streaming glazbe i filmova, i druge online usluge koje olakšavaju svakodnevni život.

Koja je uloga World Wide Weba u razvoju interneta?

World Wide Web, ili jednostavno Web, igra ključnu ulogu u razvoju interneta. Web je sustav koji omogućuje povezivanje i pristupanje informacijama putem web preglednika. Zahvaljujući Webu, korisnici mogu pregledavati web stranice i pristupati različitim vrstama sadržaja, kao što su tekstovi, slike, videozapisi, itd. Web je omogućio širenje interneta na širu javnost i postao je važan alat za razmjenu informacija, komunikaciju i suradnju diljem svijeta.

Kakva je budućnost interneta?

Budućnost interneta obećava daljnji rast i razvoj. Očekuje se da će broj korisnika interneta i povezanih uređaja nastaviti rasti, što će stvoriti nove mogućnosti za komunikaciju, trgovinu, obrazovanje i zabavu. Također, očekuje se da će se internet tehnologija i infrastruktura poboljšati, kao što su brži internet protokoli i 5G mreže, što će omogućiti još bolje performanse i veću povezanost. Uz to, internet će vjerojatno donijeti i nove inovacije i tehnologije, kao što su pametni uređaji i internet stvari (IoT), koji će transformirati način na koji živimo i radimo.

Kako je nastao internet?

Internet je nastao kao rezultat razvoja digitalne tehnologije i komunikacijskih sistema. Prvi koraci ka stvaranju interneta započeli su u nekoliko institucija i istraživačkih centara širom sveta tokom 1960-ih godina. Ideja je bila da se stvori mreža koja bi omogućila razmenu informacija i komunikaciju između računara, bez obzira na geografsku udaljenost. Kroz razvoj različitih tehnoloških protokola i standarda, internet je postao globalna mreža koju danas koristimo za brzu i efikasnu komunikaciju, pretragu informacija, online kupovinu i još mnogo toga.

Koje su bile glavne prekretnice u razvoju interneta?

Postoje nekoliko ključnih prekretnica u razvoju interneta. Jedna od njih je stvaranje ARPANET-a (Advanced Research Projects Agency Network) u Sjedinjenim Američkim Državama 1969. godine, što je bio prvi korak ka povezivanju računara na globalnom nivou. Druga prekretnica je razvoj TCP/IP protokola tokom 1970-ih godina, koji je omogućio da se različiti računari i mreže povežu i komuniciraju međusobno. Još jedna važna prekretnica je popularizacija World Wide Weba tokom 1990-ih godina, kada je postao dostupan široj javnosti i omogućio pristup raznim sadržajima i uslugama putem web preglednika.