Kako se riješiti anksioznosti - Jednostavni savjeti i tehnike

Kako Se Riješiti Anksioznosti

Kako Se Riješiti Anksioznosti

Anksioznost je uobičajeni osjećaj tjeskobe, straha ili nelagode koji može utjecati na naše svakodnevno funkcioniranje. Mnogi ljudi se bore s anksioznošću, bilo da je uzrokovan stresom, trauma ili mentalnim poremećajem. Srećom, postoje mnoge tehnike i savjeti koje možete primijeniti kako biste se riješili anksioznosti i vratili mir u svoj život.

Jedan od najvažnijih koraka u suočavanju s anksioznošću je duboko disanje. Duboko disanje pomaže smiriti tijelo i um te smanjiti razinu stresa. Kada osjetite anksioznost, pokušajte udahnuti polako kroz nos, zadržati dah nekoliko trenutaka, a zatim izdahnuti kroz usta. Ponavljajte ovaj proces nekoliko minuta dok ne osjetite smanjenje tjeskobe.

Osim dubokog disanja, vježba je još jedna učinkovita tehnika za smanjenje anksioznosti. Redovita tjelesna aktivnost oslobađa endorfine, tzv. “hormone sreće”, koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Pokušajte svakodnevno vježbati barem 30 minuta, bilo da je to brza šetnja, trčanje, plivanje ili neka druga aktivnost koja vam odgovara.

Još jedan koristan savjet je vođenje dnevnika. Pisanje svojih misli i osjećaja može pomoći u razumijevanju i obrađivanju anksioznosti. Zapišite što vas muči, kako se osjećate i koje su situacije izazvale anksioznost. Ovo vam može pomoći da prepoznate obrasce i identificirate okidače koji dovode do vaše tjeskobe. Također možete koristiti dnevnik kao mjesto za ispisivanje pozitivnih misli i inspirativnih citata kako biste se osjećali bolje.

Sjetite se da svaka osoba ima svoje jedinstvene metode za prevazilaženje anksioznosti, tako da neka od ovih tehnika možda neće odgovarati svima. Važno je eksperimentirati i pronaći ono što najbolje djeluje za vas.

Uz pravilan pristup i upornost, moguće je svladati anksioznost i vratiti se ravnoteži. Ne libite se potražiti podršku stručnjaka ako se osjećate preplavljeni ili ako anksioznost utječe na vašu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Zapamtite, vi ste jači od svoje anksioznosti i možete doći do stanja unutarnjeg mira i zadovoljstva.

Contents

Razumijevanje anksioznosti

Anksioznost je prirodna reakcija organizma na stresne situacije. Svi ljudi povremeno doživljavaju osjećaj anksioznosti, ali kod nekih ljudi taj osjećaj može postati prejaka i dugotrajna, što može negativno utjecati na njihovu svakodnevnu funkcionalnost i kvalitetu života.

Glavni simptomi anksioznosti mogu uključivati osjećaj straha, nemira, napetosti, ubrzane ili nepravilne otkucaje srca, vrtoglavicu, nedostatak daha, suha usta, poremećaj spavanja i sl. Ovi simptomi često prate negativne misli i brige oko budućih situacija, što može dovesti do začaranog kruga anksioznosti.

Vrste anksioznosti

  • Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) – osoba doživljava stalnu tjeskobu i brigu o svakodnevnim situacijama, bez određenog razloga.
  • Panični poremećaj – osoba doživljava neočekivane i ponavljajuće napade panike, koji se mogu manifestirati kao intenzivan strah, srčane palpitacije, mučnina, znojenje i druge fizičke simptome.
  • Fobije – osoba ima jak i iracionalan strah od određenih situacija, predmeta ili aktivnosti. Primjeri uključuju agorafobiju (strah od otvorenih prostora) i socijalnu fobiju (strah od socijalnih situacija).
  • Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – javlja se nakon izlaganja traumatičnom događaju i može uključivati intenzivnu anksioznost, noćne more, flashbacke i izbjegavanje trauma.
  • OCD (Opsesivno kompulzivni poremećaj) – osoba ima opsesivne, neželjene misli i prisiljena je na izvršavanje ponavljajućih radnji kako bi ublažila tjeskobu.

Tretmani za anksioznost

Postoje mnogi tretmani koji mogu pomoći u smanjenju anksioznosti. Terapija je često prva linija tretmana i uključuje razgovor s terapeutom ili psihijatrom kako bi se identificirali korijeni anksioznosti i razvile strategije za suočavanje s njom.

Lijekovi, kao što su antidepresivi ili anksiolitici, također mogu biti korisni u upravljanju simptomima anksioznosti. Važno je napomenuti da lijekovi trebaju biti propisani i praćeni od strane stručne osobe.

Dodatne tehnike za upravljanje anksioznošću uključuju vježbe disanja, tehnike opuštanja, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu, izbjegavanje stimulansa poput kofeina i alkohola, kao i podršku od obitelji i prijatelja.

Tehnike za upravljanje anksioznošću: Opis
Vježbe disanja Duboko disanje kroz nos i sporim izdisajem kroz usta može smanjiti napetost i opustiti tijelo.
Tehnike opuštanja Meditacija, joga, tai chi i progresivno opuštanje mišića su tehnike koje mogu opustiti um i tijelo.
Tjelesna aktivnost Redovno vježbanje može osloboditi endorfine i smanjiti osjećaj anksioznosti.

U kombinaciji, ovi tretmani i tehnike mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i poboljšanju kvalitete života. Važno je individualno prilagoditi tretmane i pronaći ono što najbolje djeluje za svaku osobu.

Znakovi i simptomi anksioznosti

Anksioznost može izazvati različite simptome, koji se mogu razlikovati kod svake osobe. Međutim, postoje neki uobičajeni znakovi i simptomi koji se često javljaju kod osoba koje pate od anksioznosti.

Fizički simptomi:

  • Povećan srčani ritam
  • Ubrazano disanje
  • Znojenje
  • Tremor ili drhtanje
  • Napetost mišića
  • Problemi sa spavanjem
  • Umor
  • Gastronterološki simptomi, kao što su mučnina ili dijareja

Emocionalni simptomi:

  • Nemogućnost opuštanja
  • Neprestana briga i strah
  • Osećaj stalne napetosti
  • Osećaj panike ili straha da će se desiti nešto loše
  • Nesanica ili poremećaj spavanja
  • Osećaj stalne nervoze
  • Teškoće u koncentraciji

Socijalni simptomi:

  • Izbegavanje socijalnih situacija
  • Poteškoće u komunikaciji sa drugim ljudima
  • Osećaj usamljenosti
  • Nedostatak samopouzdanja
  • Teškoće u stvaranju i održavanju bliskih odnosa

Ukoliko primetite neke od ovih simptoma kod sebe ili nekog ko vam je blizak, važno je potražiti stručnu pomoć kako biste mogli da rešite problem anksioznosti i unapredite svoje mentalno zdravlje.

Utjecaj anksioznosti na svakodnevni život

Anksioznost je ozbiljan poremećaj koji može imati značajan utjecaj na svakodnevni život osobe koja pati od njega. Ovaj mentalni poremećaj može se manifestirati na različite načine i može utjecati na fizičko, emocionalno i društveno blagostanje osobe.

Fizički simptomi

Anksioznost može dovesti do različitih fizičkih simptoma koji mogu ometati svakodnevne aktivnosti. Neki od najčešćih fizičkih simptoma anksioznosti uključuju:

  • Povećan puls
  • Brzo disanje
  • Znojenje
  • Tremor
  • Umor

Ovi simptomi mogu naštetiti osobi u obavljanju svakodnevnih zadataka, kao što su obavljanje posla, vožnja automobila ili provođenje vremena s obitelji i prijateljima.

Emocionalni utjecaj

Anksioznost može uzrokovati i različite emocionalne probleme, što može otežati svakodnevno funkcioniranje. Osoba koja pati od anksioznosti može se osjećati stalno napetom, nervoznom ili preopterećenom. Mogu se javiti i intenzivne brige i strahovi koji mogu utjecati na sposobnost osobe da se opusti i uživa u životu.

Postoje i situacije u kojima anksioznost može ograničiti nečiji život. Na primjer, osoba koja pati od socijalne anksioznosti može izbjegavati društvene situacije zbog straha od procjena drugih ljudi. Ovo može dovesti do osjećaja izolacije i usamljenosti.

Društveni utjecaj

Anksioznost može imati i negativan utjecaj na društvene odnose osobe. Osobe koje pate od anksioznosti mogu se osjećati nesigurno u društvenim situacijama i može im biti teško uspostaviti nove veze. Također mogu izbjegavati društvene aktivnosti koje bi inače uživale, što može dovesti do propuštanja iskustava i prilika za rast i razvoj.

Utjecaj anksioznosti na svakodnevni život može biti izuzetno velik. Međutim, postoji niz tehnika i savjeta koji mogu pomoći osobama da se nosite s anksioznošću i vratite kontrolu nad svojim životima. Važno je potražiti profesionalnu pomoć i podršku kako biste pronašli najbolji način suočavanja s anksioznošću i poboljšali svoj svakodnevni život.

Savjeti za smanjenje anksioznosti

Anksioznost je ozbiljno stanje koje može značajno utjecati na naše mentalno i fizičko zdravlje. Evo nekoliko jednostavnih savjeta i tehnika koje vam mogu pomoći smanjiti anksioznost:

  1. Dišite duboko i polako: Kada osjetite anksioznost, duboko udahnite kroz nos, zadržite dah nekoliko sekundi, a zatim polako izdahnite kroz usta. Ponavljajte ovaj proces nekoliko puta dok se osjećate smirenije.
  2. Vodite dnevnik: Zapišite svoje brige i strahove u dnevnik. Pisanje može biti terapeutski način oslobađanja negativnih misli. Također možete zapisati sve pozitivne stvari koje vam se događaju svakodnevno kako biste se podsjetili na sretne trenutke.
  3. Vježbajte: Fizička aktivnost je odličan način za smanjenje anksioznosti. Pronađite aktivnost koju volite, kao što su hodanje, trčanje, yoga ili plivanje, i redovito je prakticirajte.
  4. Promijenite svoje misli: Kad se osjećate anksiozno, pokušajte preusmjeriti svoje misli na nešto pozitivno. Razmislite o stvarima za koje ste zahvalni i fokusirajte se na trenutak sadašnjeg trenutka.
  5. Koristite tehnike opuštanja: Pokušajte s različitim tehnikama opuštanja kao što su meditacija, dubinsko opuštanja mišića ili slušanje opuštajuće glazbe. Pronađite tehniku koja vam odgovara i redovito je prakticirajte.

Ne zaboravite da je svako iskustvo anksioznosti jedinstveno i da je ono što funkcionira za jednu osobu možda neće funkcionirati za drugu. Važno je biti strpljiv i pronaći kombinaciju tehnika koja vam pomaže najbolje smanjiti anksioznost.

Tabela sa savjetima za smanjenje anksioznosti
Broj Savjet
1 Dišite duboko i polako
2 Vodite dnevnik
3 Vježbajte
4 Promijenite svoje misli
5 Koristite tehnike opuštanja

Meditacija i opuštajuće tehnike disanja

Meditacija je tehnika koja se koristi već tisućama godina kako bi se umirio um i tijelo te postigao unutarnji mir. Osim toga, meditacija može biti vrlo korisna u smanjenju anksioznosti. Evo nekoliko tehnika meditacije koje možete isprobati:

1. Mindfulness meditacija

Prilikom mindfulness meditacije, usredotočite se na sadašnji trenutak i pratite svjesnost o svojim mislima, osjećajima i tjelesnim senzacijama. Sjedite ili lezite na udobnom mjestu, zatvorite oči i fokusirajte se na disanje. Primijetite svoje disanje i svjesno pratite svaki udah i izdah. Ako primijetite da vam misli lutaju, jednostavno primijetite to i vratite se fokusu na svoje disanje.

2. Vizualizacija

Vizualizacija je tehnika koja koristi mentalne slike kako bi se postigao osjećaj smirenosti i opuštenosti. Možete zamisliti da ste na prekrasnoj plaži, u tihoj šumi ili na drugom mjestu koje vam donosi osjećaj mira. Zamislite svaki detalj tog mjesta – boje, mirise, zvukove. Pokušajte dočarati osjećaj mira i opuštenosti dok se uranjate u tu sliku.

3. Tehnike disanja

Tehnike disanja mogu vam pomoći da brzo i učinkovito smanjite anksioznost. Jedna tehnika koju možete isprobati je duboko disanje. Sjednite uspravno i udahnite duboko kroz nos, osjećajući kako se vaš trbuh širi. Zatim polako izdahnite kroz usta, osjećajući kako se trbuh polako spušta. Ponavljajte ovaj uzorak disanja nekoliko minuta, fokusirajući se samo na svoje disanje i osjećaj mira koji vam donosi.

Tehnike meditacije i disanja Kako se koristi
Mindfulness meditacija Usredotočite se na sadašnji trenutak i pratite svoje misli, osjećaje i tjelesne senzacije.
Vizualizacija Zamislite mirno mjesto i dočarajte si svaki detalj te slike.
Tehnike disanja Udahnite duboko kroz nos, osjećajući kako se trbuh širi, pa polako izdahnite kroz usta, osjećajući kako se trbuh spušta.

Pokušajte svakodnevno prakticirati ove tehnike meditacije i disanja kako biste smanjili anksioznost i postigli veći unutarnji mir. Možda će vam biti potrebno neko vrijeme da steknete naviku, ali redovita praksa može donijeti izvanredne rezultate.

Fizička aktivnost kao sredstvo protiv anksioznosti

Anksioznost je stanje koje može biti veoma iscrpljujuće i uticati na naše mentalno i fizičko zdravlje. Srećom, postoji mnogo načina kako se možemo boriti protiv anksioznosti, a jedan od njih je i fizička aktivnost.

Redovna fizička aktivnost može biti veoma korisna za smanjenje anksioznosti i poboljšanje opšteg stanja uma i tela. Evo nekoliko načina na koje fizička aktivnost može pomoći u borbi protiv anksioznosti:

Povećanje lučenja endorfina

Fizička aktivnost podstiče lučenje endorfina, prirodnih hemikalija u našem telu koje poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Vežbanje može biti korisno za oslobađanje ove hemikalije koja ima analgetičko dejstvo i pomaže nam da se osećamo bolje.

Smanjenje napetosti mišića

Anksioznost često uzrokuje napetost mišića i nelagodu u telu. Fizička aktivnost, poput razgibavanja, istezanja ili vežbanja joge, može pomoći opuštanju mišića i smanjenju te fizičke napetosti.

Podsticanje zdravog sna

Podsticanje zdravog sna

Anksioznost može negativno uticati na kvalitet sna, što dodatno pogoršava stanje. Fizička aktivnost može poboljšati kvalitet sna tako što pomaže telu da se opusti i pripremi za odmor. Redovno vežbanje može smanjiti probleme sa spavanjem i poboljšati san.

Poboljšanje samopouzdanja

Vežbanje i postizanje postavljenih ciljeva mogu poboljšati naše samopouzdanje i samopoštovanje. Kroz fizičku aktivnost možemo poboljšati izdržljivost, snagu i fleksibilnost, što nam daje osećaj postignuća i samopouzdanja.

Da bismo iskoristili benefite fizičke aktivnosti protiv anksioznosti, važno je birati aktivnosti koje su nam prijatne i u kojima uživamo. To može biti šetnja u prirodi, vožnja bicikla, plivanje ili vežbanje u teretani. Važno je pronaći aktivnost koja nam odgovara i uneti je u svakodnevnu rutinu. Uz redovnu fizičku aktivnosti i druge tehnike za kontrolu anksioznosti, možemo poboljšati naše zdravlje i blagostanje.

Tehnike suočavanja s anksioznošću

Duboko disanje

Jedna od najjednostavnijih tehnika koja može pomoći u suočavanju s anksioznošću je duboko disanje. Ova tehnika podrazumijeva usporavanje disanja i fokusiranje na dah kako bi se smirili. Disanje treba obavljati polako i duboko, udahnuti na nos i izdahnuti na usta, čineći svaki udah i izdah jednakim. Ova tehnika može pomoći u smanjenju tjelesnih simptoma anksioznosti kao što su ubrzan puls i plitko disanje.

Progresivno opuštanje mišića

Ova tehnika uključuje svjesno opuštanje mišića kako bi se smanjio osjećaj napetosti i stresa. Počnite fokusirajući se na jedan mišić i naprezanjem tog mišića na nekoliko sekundi, zatim ga opustite. Ponavljajte ovaj proces cijelim tijelom, od glave do pete, kako biste postigli dublje opuštanje.

Vizualizacija

Vizualizacija je tehnika koja uključuje stvaranje mentalne slike koja vas opušta i umiruje. Možete zamisliti svoje omiljeno mjesto, sliku prirode ili nešto što vas smiruje. Zatvorite oči i pokušajte stvoriti jasnu sliku u svojoj glavi, fokusirajući se na detalje i osjećaje koje ta slika izaziva.

Podrška sistema i terapija

Anksioznost može biti izazovna za suočavanje samostalno, stoga je važno potražiti podršku od strane bliskih ljudi, obitelji i prijatelja. Također, terapija može biti korisna u učenju tehnika suočavanja s anksioznošću i rješavanju temeljnih uzroka. Terapeut vam može pružiti podršku, savjete i tehnike za upravljanje i smanjenje anksioznosti.

Stil života i samopomoć

Uz tehnike opuštanja, važno je obraćati pažnju na zdrav stil života. Vježba, dovoljno sna, zdrava prehrana i izbjegavanje stimulansa poput alkohola i kofeina mogu pomoći u smanjenju anksioznosti. Pronalaženje vremena za sebe, bavljenje hobijima i aktivnostima koje vas opuštaju također mogu biti korisne u suočavanju sa stresom i anksioznošću.

Pisanje dnevnika za izražavanje osjećaja

Pisanje dnevnika je jedan od načina da se izraze i obrade različiti osjećaji, uključujući i anksioznost. Ova tehnika može biti vrlo korisna za smanjenje stresa i smirivanje uma. Evo nekoliko savjeta kako koristiti pisanje dnevnika za izražavanje osjećaja:

1. Dajte si vremena za pisanje dnevnika

Odvojite svakodnevno vrijeme za pisanje dnevnika kako biste imali konzistentnu praksu. To može biti nekoliko minuta ili više, ovisno o vašim preferencijama.

2. Pronađite sigurno i privatno mjesto

Odaberite mjesto gdje ćete pisati dnevnik gdje ćete se osjećati udobno i sigurno. To može biti vaša soba, prostorija za meditaciju ili bilo koje drugo mjesto gdje možete biti sami sa svojim mislima.

3. Budite iskreni i otvoreni

Kad počnete pisati dnevnik, budite iskreni i otvoreni sa svojim osjećajima. Nemojte se suzdržavati ili sakrivati svoje emocije. Dopustite da vaše pisanje bude iskreno i autentično.

4. Započnite sa pitanjima

Ako niste sigurni kako početi, postavite si neka pitanja koja će vam pomoći da krenete. Na primjer, možete se zapitati kako se osjećate danas ili koje su vam brige trenutno najveći izvor anksioznosti.

5. Zapišite svoje misli i osjećaje

Koristite svoj dnevnik kao mjesto gdje možete bezbrižno zapisivati sve što vam pada na pamet. Nemojte brinuti o stilu ili gramatici, već se usredotočite na izražavanje svojih osjećaja i misli.

6. Analizirajte svoje zapise

Nakon što završite sa pisanjem, povremeno pročitajte svoje prethodne zapise. Pokušajte uvidjeti obrasce ili poveznice između svojih osjećaja i situacija koje su okidači anksioznosti. Ova analiza može vam pomoći da bolje razumijete svoje emocije.

7. Pisanje zahvalnosti

Pored izražavanja svojih briga i frustracija, iskoristite svoj dnevnik i za pisanje stvari za koje ste zahvalni. Ova praksa će vam pomoći da se usredotočite na pozitivne aspekte života i smanjite anksioznost.

Pisanje dnevnika može biti oslobađajuće i terapeutsko iskustvo. Isprobajte ove savjete i vidite kako vam mogu pomoći u izražavanju vaših osjećaja i upravljanju anksioznošću.

Pomoć psihologa i terapija

Ako se borite s anksioznošću i osjećate da vam je potrebna dodatna podrška, psiholog ili terapeut može biti od velike pomoći. Rad s stručnjakom može vam pružiti alate i tehnike koje će vam pomoći da se nosite s anksioznošću i smanjite njezine simptome.

Psiholozi i terapeuti obično koriste različite terapijske pristupe kako bi pomogli ljudima da se nose s anksioznošću. Najčešći terapijski pristupi za anksioznost uključuju:

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

KBT je jedan od najučinkovitijih oblika terapije za anksioznost. Ova terapija se fokusira na identificiranje i promjenu negativnih misli i uvjerenja koji pridonose anksioznosti. Terapeut će vam pomoći da prepoznate i izazovete te negativne misli te razvijete nove, zdravije načine razmišljanja.

Terapija izloženosti

Terapija izloženosti je oblik terapije koji se koristi za liječenje specifičnih fobija i paničnog poremećaja. Ova terapija uključuje postupno izlaganje strahuvežbi. Terapeut će vam pomoći da se postepeno izlažete objektima ili situacijama koje vas plaše, kako biste naučili kako kontrolirati svoju anksioznost i smanjili njene simptome.

Terapija psihodinamičkog pristupa

Ovaj terapijski pristup se usredotočuje na istraživanje podsvjesnih procesa i traumatičnih iskustava koje su možda uzrokovale anksioznost. Terapeut će raditi na identificiranju dubljih uzroka anksioznosti kako bi pomogao klijentu da bolje razumije i obrađuje te uzroke.

Grupna terapija

Grupna terapija može biti korisna za ljude koji žele podršku i razumijevanje od drugih osoba koje također prolaze kroz anksioznost. U grupnoj terapiji možete podijeliti svoje iskustvo i naučiti od drugih ljudi koji se nose s anksioznošću. Grupna terapija također pruža sigurno okruženje za vježbanje socijalnih vještina i izazov situacija koje izazivaju anksioznost.

Farmacoterapija

Ponekad se za liječenje anksioznosti koriste i lijekovi. Antidepresivi, kao što su selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i benzodiazepini se često koriste za smanjenje simptoma anksioznosti. Uzimanje lijekova obično ide ruku pod ruku s terapijom, kako bi se postigao najbolji mogući rezultat.

Rezultati terapije će se razlikovati ovisno o pojedincu i težini anksioznosti. Važno je biti uporan i redovito prisustvovati terapijskim sjednicama kako biste postigli optimalne rezultate.

FAQ:

Koje su najčešće tjelesne manifestacije anksioznosti?

Tjelesne manifestacije anksioznosti mogu uključivati ubrzan puls, povećano znojenje, drhtavicu, suha usta, mučninu i vrtoglavicu.

Kakve su tehnike disanja korisne za smanjenje anksioznosti?

Tehnike disanja poput dubokog disanja, trbušnog disanja i disanja kroz nos mogu pomoći u smanjenju anksioznosti.

Kako se može smanjiti anksioznost putem vježbanja?

Vježbanje može smanjiti anksioznost poticanjem otpuštanja endorfina u mozak. Redovita tjelesna aktivnost kao što su šetnja, trčanje ili vježbe snage mogu pomoći u smanjenju osjećaja anksioznosti.

Koje vrste terapije i tretmana su dostupne za smanjenje anksioznosti?

Dostupne su različite vrste terapije i tretmana za smanjenje anksioznosti, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju, psihoterapiju, terapiju lijekovima i prirodne tretmane poput meditacije i aromaterapije.

Kako se može smanjiti anksioznost kroz promjene životnog stila?

Smanjenje anksioznosti kroz promjene životnog stila može uključivati redovit san, zdravu prehranu, izbjegavanje stimulansa poput kofeina i alkohola, smanjenje stresa i prakticiranje tehnika opuštanja poput meditacije ili joga.

Kako se može riješiti anksioznosti?

Postoji nekoliko jednostavnih tehnika i savjeta koji mogu pomoći u smanjenju anksioznosti. Prva tehnika je duboko disanje. Duboko udahni kroz nos, zadrži dah nekoliko sekundi, a zatim polako izdahni kroz usta. Ova tehnika pomaže smiriti tijelo i um. Također je važno razgovarati s nekim o svojim osjećajima i mislima. Možeš se obratiti bliskoj osobi, prijatelju ili terapeutu. Također je važno voditi brigu o svom tijelu. Redovito vježbanje, zdrava prehrana i dovoljno sna mogu pomoći smanjiti anksioznost. Važno je pronaći metodu koja najbolje odgovara tebi i tvojim potrebama.

Kako mogu smanjiti anksioznost kroz vježbanje?

Vježbanje je izvrsna metoda za smanjenje anksioznosti. Kada vježbaš, tvoje tijelo otpušta endorfine, koji su prirodni osjećajni podizači. Redovito vježbanje može poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome anksioznosti. Najbolje vježbe za smanjenje anksioznosti su aerobne vježbe poput trčanja, hodanja, plivanja ili biciklizma. Ove vježbe pomažu povećati protok kisika u tijelu i oslobađaju tenzije. Također možeš pokušati s jogom ili meditacijom, koje također imaju blagotvoran učinak na smanjenje anksioznosti.