Kako se nazivaju brojevi pri dijeljenju

Kako Se Zovu Brojevi Kod Dijeljenja

Kako Se Zovu Brojevi Kod Dijeljenja

Brojevi koji se koriste pri dijeljenju nazivaju se dijeljenik, djelitelj i količnik. Dijeljenje je matematička operacija koja se koristi za podjelu jednog broja s drugim brojem kako bi se dobila tačna vrijednost koja predstavlja koliko puta jedan broj stane u drugi. Dijeljenik je broj koji se dijeli, djelitelj je broj kojim se dijeli dijeljenik, a količnik je rezultat dijeljenja.

Dijeljenje se često koristi u svakodnevnim situacijama, kao što su dijeljenje meda ili kolača među prijateljima ili raspodjela novca među članovima porodice. Kada dijelimo brojeve, možemo koristiti matematičke simbole za označavanje dijeljenja. Na primjer, umjesto da kažemo “podijeli 12 sa 3”, možemo koristiti simbol dijeljenja “÷” i reći “12 ÷ 3”.

Poenta dijeljenja je da se podijeli jedan broj u jednake dijelove. Na primjer, ako imamo 12 bombona koje treba podijeliti među 3 prijatelja, svaki prijatelj će dobiti 4 bombona. U ovom slučaju, 12 je dijeljenik, 3 je djelitelj i 4 je količnik. Količnik predstavlja tačan broj koji predstavlja koliko dijeljenik stane u djelitelj.

Pri dijeljenju brojeva, važno je zapamtiti da dijeljenje nema preostatak (ostatak) kada je rezultat dijeljenja cjelobrojni broj. Međutim, ako rezultat dijeljenja ima preostatak, taj preostatak se može predstaviti kao decimalni broj. Na primjer, kada dijelimo 10 sa 3, rezultat je 3 sa preostatkom 1, što se može predstaviti kao 3.3.

Djeljenik

Opis

Djeljenik je broj koji se dijeli na druge brojeve u operaciji dijeljenja.

U matematičkom obliku dijeljenje se može zapisati kao:

djeljenik / djelitelj = kvocijent.

Primjeri

Evo nekoliko primjera dijeljenja sa djeljenikom:

  1. 20 / 5 = 4

  2. 15 / 3 = 5

  3. 10 / 2 = 5

Svojstva djeljenika

Evo nekoliko svojstava djeljenika:

  • Kada je djeljenik jednak nuli, bilo koji djelitelj će rezultirati kvocijentom nula. Na primjer: 0 / 5 = 0

  • Kada je djeljenik veći od nule, a djelitelj je nula, rezultat dijeljenja je beskonačnost. Na primjer: 5 / 0 = ∞

  • Kada je djeljenik manji od nule, a djelitelj je nula, rezultat dijeljenja je negativna beskonačnost. Na primjer: -5 / 0 = -∞

Tablica s primjerima djeljenika

Djeljenik Djelitelj Kvocijent
10 2 5
20 5 4
15 3 5

Djelitelj

Djelitelj je matematička operacija koja se koristi za dijeljenje dva broja. Odnosi se na broj koji dijeli drugi broj.

Kada dijelimo broj, rezultat se naziva kvocijent. Djelitelj je broj koji stoji ispred dijeljenika, a rezultat dijeljenja je kvocijent.

You might be interested:  Kako Spremiti Kaki Za Zimu

Na primjer, ako dijelimo broj 15 s brojem 3, 15 je dijeljenik, 3 je djelitelj, a rezultat je 5 (15 ÷ 3 = 5).

Vrste djelitelja:

1. Prirodni brojevi

Prirodni brojevi su brojevi veći od nule koji se koriste kao djelitelji. Primjeri prirodnih brojeva su 1, 2, 3, 4, 5, …

2. Cijeli brojevi

Cijeli brojevi su brojevi koji uključuju i negativne brojeve. Oni se također koriste kao djelitelji. Primjeri cijelih brojeva su -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, …

3. Decimalni brojevi

Decimalni brojevi su brojevi s decimalnom točkom. Iako se manje koriste kao djelitelji, mogu se koristiti u kombinaciji s drugim decimalnim brojevima. Primjeri decimalnih brojeva su 0.1, 0.5, 1.2, 2.75, …

4. Razlomci

Razlomci su brojevi koji imaju brojnik i nazivnik. Oni se također mogu koristiti kao djelitelji. Primjeri razlomaka su 1/2, 3/4, 5/6, …

Prilikom dijeljenja, važno je uzeti u obzir vrstu djelitelja i djeljenika kako bi se dobio točan rezultat.

Podjela

Podjela je matematička operacija koja se koristi za razdvajanje jednog broja na manje jedinice. Prilikom dijeljenja, broj koji se dijeli naziva se dijeljenik, a broj kojim se dijeli naziva se djelilac.

Pri dijeljenju, rezultat se naziva količnik, a ostatak se naziva ostatak dijeljenja. U brojnom sistemu postoji nekoliko načina za prikazivanje i nazivanje količnika i ostataka.

Decimalni brojevi

Decimalni brojevi

U decimalnom brojnom sistemu, brojevi se dijele tako da se količnik i ostatak prikazuju kao decimalni brojevi.

Cjelobrojni kvocijent i ostatak

U matematici često koristimo cjelobrojni kvocijent i ostatak. Cjelobrojni kvocijent je cjelobrojni rezultat dijeljenja, dok je ostatak broj koji ostaje nakon dijeljenja. Cjelobrojni kvocijent se obično označava sa q, a ostatak sa r.

Modulo operacija

Modulo operacija je matematička operacija koja računa ostatak dijeljenja. U matematici, ostatak dijeljenja se obično označava sa r i računa se kao modulo od dijeljenja.

Vezano dijeljenje

Vezano dijeljenje je poseban način prikazivanja i nazivanja rezultata dijeljenja. Npr. rezultat dijeljenja 28 sa djeliocem 7 može se zapisati kao 4 R 0, što znači da je količnik 4 i da nema ostataka.

Racionalni brojevi

Racionalni brojevi su brojevi koji se mogu prikazati kao razlomci. Prilikom dijeljenja dva racionalna broja, količnik je također racionalni broj.

Brojevi sa konačnim decimalnim zapisom

Brojevi sa konačnim decimalnim zapisom se dijele tako da se količnik i ostatak prikazuju kao decimalni brojevi. U ovom slučaju, količnik će imati konačan decimalni zapis.

Brojevi sa beskonačnim decimalnim zapisom

Brojevi sa beskonačnim decimalnim zapisom se također mogu dijeliti. Količnik u ovom slučaju može imati beskonačan decimalni zapis ili periodičan decimalni zapis.

Tip brojeva Količnik Ostatak
Decimalni brojevi Decimalni broj Decimalni broj
Cjelobrojni kvocijent i ostatak Cjelobrojni broj Cjelobrojni broj
Modulo operacija Broj od 0 do djelioca-1 Broj od 0 do djelioca-1
Vezano dijeljenje Cjelobrojni broj Cjelobrojni broj ili nema ostataka
You might be interested:  Kako Prebaciti George Na Novi Mobitel

Kvocjent

Kvocjent ili rezultat dijeljenja je broj koji dobijemo kada jedan broj (djeljenik) podijelimo drugim brojem (djelitelj). Kvocjent je takav broj da kada ga pomnožimo sa djeliteljem, dobijamo djeljenik.

Na primjer, kada podijelimo broj 10 sa brojem 2, dobijamo kvocjent 5. To znači da je 5 puta 2 jednako 10.

Kvocjent može biti cijeli broj, decimalni broj ili razlomak, ovisno o vrsti brojeva koje dijelimo.

Primjeri kvocjenta:

  • Kvocjent broja 15 podijeljenog sa brojem 3 je 5 (15 ÷ 3 = 5).
  • Kvocjent broja 8 podijeljenog sa brojem 2 je 4 (8 ÷ 2 = 4).
  • Kvocjent broja 7 podijeljenog sa brojem 2 je 3.5 (7 ÷ 2 = 3.5).
  • Kvocjent broja 2 podijeljenog sa brojem 3 je 0.6666 (približno) (2 ÷ 3 ≈ 0.6666).

U matematičkim operacijama, kvocjent se često označava simbolom “/”. Na primjer, 15/3 = 5.

Kvocjent igra važnu ulogu u dijeljenju brojeva i koristi se u raznim matematičkim i naučnim kontekstima.

Primijetite da se u Hrvatskom jeziku riječ “kvocjent” koristi specifično za rezultat dijeljenja, dok se riječ “količnik” obično koristi kao općeniti pojam.

Ostatak

Ostatak je broj koji ostaje kada jedan broj nije djeljiv drugim brojem. U matematici, ostatak se često označava sa simbolom %, koji se čita kao “ostatak”. Na primjer, ako podijelimo broj 10 sa brojem 3, dobit ćemo ostatak 1. Matematički se to može predstaviti kao:

Broj Podjeljitelj Ostatak
10 3 1

U ovom primjeru, broj 10 se dijeli sa brojem 3 i dobiva se rezultat 3 sa ostakom 1. Ostatak je 1 zato što broj 10 ne ide ravnomjerno uzduž broja 3.

Kada dijelimo brojeve, ostatak može biti 0 kada je jedan broj djeljiv drugim brojem. Na primjer, dijelimo broj 9 sa brojem 3 i dobivamo rezultat 3 sa ostakom 0. Ovo znači da broj 9 ide ravnomjerno uzduž broja 3 bez ostatka.

Ostatak se koristi u mnogim matematičkim operacijama, kao što su modularna aritmetika, kriptografija i algoritmi dijeljenja. Razumijevanje kako se nazivaju brojevi pri dijeljenju i kako se koristi ostatak može biti korisno u rješavanju problema u ovim područjima.

Djeljenik/Djelitelj = Kvocjent + Ostatak

Djeljenik/Djelitelj = Kvocjent + Ostatak

Prilikom dijeljenja brojeva postoji matematička operacija koja se naziva dijeljenje. Ova operacija podrazumijeva razdvajanje jednog broja, koji se naziva djeljenik, na jednak broj djelitelja. U matematičkom zapisu, dijeljenje se označava znakom “/” i piše se u obliku:

Djeljenik / Djelitelj = Kvocijent + Ostatak

Gdje:

  • Djeljenik je broj koji se dijeli
  • Djelitelj je broj kojim se dijeli
  • Kvocijent je rezultat dijeljenja, tj. broj koji pokazuje koliko puta je djelitelj sadržan u djeljeniku
  • Ostatak je broj koji ostaje nakon što se djelitelj podijeli na djeljenik

Na primjer, ako podijelimo broj 10 sa brojem 3, dobijemo sljedeći rezultat:

Djeljenik Djelitelj Kvocijent Ostatak
10 3 3 1

U ovom slučaju, djeljenik je 10, djelitelj je 3, kvocijent je 3 (jer se broj 3 sadrži u broju 10 tri puta) i ostatak je 1 (jer nakon što smo tri puta podijelili 3 sa 10, ostalo nam je 1).

You might be interested:  Kako Izgleda Atletsko Stopalo Slike

Djeljenje je osnovna matematička operacija koja se koristi u raznim područjima, kao što su aritmetika, algegra, statistika i mnoge druge.

Djeljivost

Djeljivost je svojstvo brojeva koji se mogu podijeliti bez ostatka. Broj koji dijeli se naziva djelitelj, a broj koji se dijeli naziva se podijeljeno.

Da bi broj bio djeljiv, mora zadovoljiti određene uvjete. Ti uvjeti ovise o broju kojim se djelitelj dijeli. Neki od najčešćih primjera djeljivosti su:

  • Djeljivost s 2: Broj je djeljiv s 2 ako je posljednja znamenka broja 0, 2, 4, 6 ili 8. Na primjer, 10 je djeljiv s 2 jer je posljednja znamenka 0, dok broj 15 nije djeljiv s 2 jer je posljednja znamenka 5.

  • Djeljivost s 3: Broj je djeljiv s 3 ako je zbroj njegovih znamenki djeljiv s 3. Na primjer, broj 123 je djeljiv s 3 jer je zbroj znamenki (1+2+3) jednak 6, dok broj 134 nije djeljiv s 3 jer je zbroj znamenki (1+3+4) jednak 8.

  • Djeljivost s 5: Broj je djeljiv s 5 ako mu je posljednja znamenka 0 ili 5. Na primjer, broj 20 je djeljiv s 5 jer mu je posljednja znamenka 0, dok broj 27 nije djeljiv s 5 jer mu je posljednja znamenka 7.

Postoje i drugi uvjeti djeljivosti za druge brojeve, poput djeljivosti s 7 ili 9, ali ovdje smo naveli samo neke od najjednostavnijih primjera. Djeljivost je važna matematička osobina brojeva i koristi se u raznim područjima matematike i drugim znanstvenim disciplinama.

Nedjeljivost

Nedjeljivost ili nepodjeljivost je numerička osobina koja označava to da broj ne može biti jednakno podijeljen ili razdijeljen na manje jedinice.

U matematici, broj koji nije djeljiv nigim drugim brojem osim 1 i samim sobom naziva se prost broj. Prosti brojevi su osnovni građevni blokovi matematike i ima ih beskonačno mnogo.

Na primjer, brojevi 2, 3, 5, 7 su prosti brojevi, jer se ne mogu podijeliti na druge brojeve osim 1 i samog sebe.

Suprotno od prostih brojeva su složeni brojevi, koji se mogu podijeliti na više faktora. Složeni brojevi se mogu zapisati kao umnožak dva ili više prostih brojeva. Na primjer, broj 6 se može podijeliti na faktore 2 i 3, pa je broj 6 složeni broj.

Nedjeljivost je važna osobina u brojnoj teoriji, a prosti brojevi se koriste u mnogim područjima matematike i znanosti, uključujući kriptografiju, teoriju brojeva, matematičku analizu i mnoge druge.

FAQ:

Kako se nazivaju brojevi koji se koriste pri dijeljenju?

Broj koji se dijeli naziva se djeljenik, a broj kojim se dijeli naziva se djelitelj.

Kako se naziva broj koji se dijeli?

Broj koji se dijeli naziva se djeljenik.

Kako se naziva broj kojim se dijeli?

Broj kojim se dijeli naziva se djelitelj.

Koje su nazive različitih brojeva pri dijeljenju?

Broj koji se dijeli naziva se djeljenik, broj kojim se dijeli naziva se djelitelj, a rezultat dijeljenja naziva se kvocijent.