• PRINT
  • E-MAIL
A A A
novosti

Izložba: Prvi svemirski arhitekt

Izložba 'Prvi svemirski arhitekt: Herman Potočnik Noordung' otvara se 13. prosinca u Galeriji Klovićevi dvori.
Na 14. izložbi arhitekture/ La Biennale di Venezia, slovenski je paviljon pod kustoskim vodstvom Kulturnog centra europske svemirske tehnologije (KSEVT) prikazao osnove arhitekture promatrajući rad slovenskog inženjera HERMANA POTOČNIKA NOORDUNGA, začetnika svemirske arhitekture. Potočnikova knjiga PROBLEM VOŽNJE SVEMIROM– RAKETNI MOTOR iz 1929. govori o viziji arhitekture koja će omogućiti ljudima da prežive u opasnim pa čak i smrtonosnim uvjetima nulte gravitacije. U Arsenalu, na prolazu između Corderie i Artiglierie, slovenski je paviljon predstavio POTOČNIKOVU IDEJU O ARHITEKTURI ZA SVEMIR na brojnim razinama.

U posljednjih nekoliko desetljeća prostor u našoj blizini naseljen je objektima raznoraznog porijekla, od satelita do svemirskih postaja. Takva ljudska 'naselja' obavljaju razne funkcije u okruženju koje je prema ljudskim bićima neprijateljski nastrojeno, no ona, ipak, zajednički čine kulturne i arhitektonske artefakte. Potočnik predstavlja osobu koja je, kao prvo i najvažnije, upotrijebila svoje znanje kako bi odgovorio na pitanje kako primijeniti tehnologiju, a da se ne radi o uništenju nego zajedničkim ljudskim namjenama, te kako omogućiti naseljavanje svemira. Posljedično tomu, povijest zauzimanja svemira uvijek je bila i povijest arhitekture, posebice vezana uz znanstvena i tehnološka dostignuća.

U slovenskom paviljonu KSEVT poseže za znanstveno-tehnološkim rješenjima te osvajanjem svemira u svrhu umjetnosti i društvenih znanosti, promatrajući razvoj arhitekture kao sjecište dvaju paralelnih ljudskih napora. Vektor umjetnosti i društvenih znanosti, koji je Potočnik naglasio u svom nemilitarističkom pristupu projektiranju svemirske arhitekture, usmjeren je na prepoznavanje prostora kulture u bestežinskom stanju i za čovjeka neprirodnim uvjetima.

Potočnikov rad i doprinos arhitekturi moguće je bolje shvatiti kroz prizmu povijesti modernizma u arhitekturi, u Sloveniji i drugim zemljama. Mi možda razumijemo metodologiju Potočnikovih planova za svemirsku arhitekturu - stvoriti okruženje za naseljavanje ljudi u potpuno nehumanom okruženju kakvo je svemir i to nizom arhitektonskih rješenja koja su osmislili prominentni slovenski arhitekti u proteklih stotinu godina, unatoč činjenici da su nerijetko bili izloženi društvenoj ili rezidencijalnoj funkciji, braneći ideju o boljem životu sa svim prednostima civilizacije, čak i za socijalno najugroženije skupine.

Nije slučajno da su neki modernisti i pripadnici avangarde počeli otkrivati svemir, iako sa svojim vlastitim sredstvima, još početkom 20. stoljeća. Potraga za novim umjetničkim izričajem često se poklapala s osmišljavanjem novog društvenog poretka i novog čovjeka. Svemir je otvorio radikalno novi pogled na umjetnost i sasvim moguće društvo pa je priča o tehnološkom i arhitektonskom osvajanju svemira u bliskoj vezi s utopističkim, umjetničkim istraživanjem i, samim time, umjetničkom interpretacijom što je svemir i što svemir pretpostavlja.

Kroz tri koncepta paviljon nudi različite načine za razumijevanje Potočnikove svemirske arhitekture i prostorne arhitekture općenito. SUPRE:HUMAN bavi se Noordungovim tehnološkim i društveno-znanstvenim projektima za ljudski životni prostor.

SUPRE:LIVING prije svega iznosi činjenicu da je svemir prepun kulturnih artefakata, uključujući arhitekturu, kao i umjetničke aproprijacije pa čak i proširenja toga pojma.

Naposljetku, SUPRE:COMPOSITE predstavlja slovensku arhitekturu u prošlom stoljeću kao prethodnika i potomka Potočnikovih aspiracija u arhitekturi; prethodnika koji ukazuje na kontekst i mentalitet ideje za arhitekturom na određenom području; potomka koji ukazuje na osnove općeg razmišljanja: na koji način arhitektura omogućava ljudsko naseljavanje? Budući da je rođena u uvjetima novih tehnoloških rješenja, u bliskoj je vezi s razvojem svemirske tehnologije.

Izložba uključuje i pregled utjecaja koji su oblikovali ovu izvanrednu osobu te njegov utjecaj na razvoj svemirskih istraživanja. Bit će prikazan Potočnikov utjecaj koji se proteže od izdavanja knjige 1929. godine sve do video zapisa svjedočanstava najjačih današnjih znanstvenika i kozmonauta o prisustvu Noordungovih ideja u tehnološkim rješenjima 21. stoljeća. Također će biti predstavljeni i dijelovi originalne svemirske odjeće.

KSEVT promiče jedinstveni pogled na prethodna znanstvena i umjetnička istraživanja svemira, odnosno pogled koji pomaže u razumijevanju ovog istraživanja kao raznolikog mentalnog napora u smjeru kultiviranja svemira. KSEVT izložbu održava u suradnji sa Centrom za obuku kozmonauta – Jurij Gagarin. Oni će uspostaviti poveznicu između HERMANA POTOČNIKA NOORDUNGA I MEĐUNARODNE SVEMIRSKE POSTAJE, JEDINE NASELJENE SVEMIRSKE ARHITEKTURE U ZEMLJINOJ ORBITI.



HERMAN POTOČNIK NOORDUNG
Herman Potočnik Noordung rođen je 22. 12. 1892. u Puli. Povijest svemirskih putovanja poznaje ga kao pionira svemirske arhitekture, koji je svojim radom bitno utjecao na one koji su poslali u svemir prvu raketu, prvi satelit, prvog čovjeka i dosegli Mjesec.
Svi ključni muzeji astronautike u svijetu (Smithsonian Air & Space Museum, Washington DC; Nacionalni muzej svemirskih putovanja, Kaluga) uvrštavaju ga među pionire prve generacije.
Obzirom na činjenicu da je rođen u Puli, krajnje je vrijeme da ga upozna i hrvatska javnost!

Njegov otac, dr. Jože Potočnik, general i vojni kirurg u austrijskoj mornarici, potječe iz okolice Slovenj Gradeca, a njegova majka Minka, rođena Kokoschinegg bila je kći mariborskog trgovca češkog podrijetla. Djetinjstvo je proživio u rodnom mjestu i Mariboru. Od 1910. – 1913. pohađa nastavu pri Tehničkoj vojnoj akademiji u Moedlingu u blizini Beča i završava je kao stručnjak za gradnju željezničkih pruga i mostova s činom natporučnika. Godinu dana nakon školovanja čeka ga Prvi svjetski rat. Zadnju godinu rata proveo je na frontu između Soče i Piave, gradeći mostove i pruge ali i rušeći ih, ovisno o tome da li je austrougarska vojska napredovala ili se povlačila. Satnik, kapetan prve klase, umirovljen je u dobi od 26 godina jer mu je zbog kronične upale pluća zdravlje bilo ozbiljno narušeno.

Nakon rata studirao je strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču gdje je 1925. godine diplomirao kao inženjer – stručnjak za raketnu tehnologiju. U takvu specijalizaciju najvjerojatnije ga je usmjerilo sudjelovanje u radu sveučilišnog društva za zrakoplovnu tehniku koje je imalo i raketni odjeljak. Nakon završenih studija živi kod brata u Beču i potpuno se posvećuje raketnoj i svemirskoj tehnici. Bolest nezadrživo napreduje.
Svoju knjigu "Das Problem der Befahrund des Weltraums" (Problem vožnje svemirom), pisao je već na samrtnoj postelji. Ipak, dočekao je njezin izlazak iz tiska, 1929. godine. Ona u cjelini predstavlja pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir. Počeo je s gravitacijskim problemima i raketnim pogonom kao rješenjima za svemirski motor. Nastavio je s problemima uzlijetanja i spuštanja svemirske rakete, predložio je konkretna tehnička rješenja te naznačio pravce kasnijeg razvoja. U nastavku je razmatrao probleme čovjekovog boravka u svemirskom prostoru. Posebno se zadržao na konstrukcijskim pitanjima umjetnog satelita i svemirske stanice. Načinio je nacrt geostacionarnog satelita i s nevjerojatnom točnošću odredio visinu na kojoj će kružiti satelit (35.900 km) i brzinu kruženja satelita (3.080 km/sec).
Dok je geostacionarni satelit neosporni Potočnikov izum, svemirske se stanice dosjetio prema nekim ranijim prijedlozima koje je razmotrio do pojedinosti.
Umro je 27. kolovoza iste godine, u velikom siromaštvu, u dobi od 36 godina. Pokopan je u Beču, na evangelističkom dijelu omanjeg groblja Wien Simmering.

Potočnik je formiran kroz tehnološki razvoj Austro-Ugarske Monarhije, ali je doživio i njezinu propast. To je bitno utjecalo na činjenicu da se, osim tehnološkim pitanjima, uglavnom bavio potpuno humanističkim pitanjem: kako živjeti u svemiru?
Nepobitna je činjenica da mnogi autori smatraju da je umirovljeni satnik austrijske vojske, inž. Herman Potočnik, poznatiji u krugovima stručnjaka pod pseudonimom Noordung, najvažnija figura pionirskog doba astronautike. Rođen u Puli!



KSEVT

Kulturni centar europske svemirske tehnologije (Kulturno središče evropskih vesoljskih tehnologij, KSEVT) osnovan je s ciljem sustavnog proučavanja kulturne dimenzije istraživanja svemira. Posvećen je „kulturalizaciji“ prostora i povezivanju umjetnosti i znanosti, a ta su dva procesa ključna za razumijevanje pitanja: „Kako je to biti čovjek u svemiru?“. U suradnji s međunarodnim partnerima KSEVT sudjeluje u razvijanju kulturnog svemirskog programa koji djeluje kao alternativa postojećim vojnim, civilnim i komercijalnim oblicima djelovanja u prostoru.
 

Izložba će biti otvorena do 8. ožujka iduće godine i uz nju će se organizirati brojne radionice za djecu.

Komentari

Trenutno nema komentara.
  • Share |

BRZA PRETRAGA

POKROVITELJI

Abraxas
-
-