• PRINT
  • E-MAIL
A A A
novosti

Serija predavanja o Splitu 3

Predavanja o Splitu 3 i kontekstu u kojem nastaje održat će se u petak 18. svibnja u 12 sati u Splitu (Multimedijalna dvorana Sveučilišne knjižnice).
12:00 sati

Uvod u seriju predavanja i pozdravni govor

------------

12:10 sati

SVEUČILIŠNA ULICA/ULICA RUĐERA BOŠKOVIĆA

Ante Svarčić će govoriti o intervencijama i promjenama na prostoru Sveučilišne ulice (Ulice Ruđera Boškovića).

ANTE SVARČIĆ, dipl. ing.arh.
Arhitekt, autor Sveučilišne ulice/Ulice Ruđera Boškovića

Ante Svarčić diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Od 1963. do 1995. godine radi kao arhitekt u projektnom birou građevinskog poduzeća Tehnogradnja. 1995. godine, zajedno s drugim članovima, osniva tvrtku MASS d.o.o. za projektiranje i nadzor u kojoj radi do danas. U svom dugogodišnjem radu dobio je više priznanja i nagrada: Državna nagrada za unaprjeđenje građevinarstva za plažni objekt Duilovo za 1978. godinu, Arhitektonsko rješenje Ulice Ruđera Boškovića pohranjeno je u Dokumentacijskom centru CCCB u Barceloni, Nagrada Splitskog salona iz područja arhitekture za 1980. godinu, Nagrada grada Splita za osobite uspjehe postignute u području arhitekture za 1982. godinu, Sudjelovanje na izložbama hrvatske arhitekture u Milanu, Torinu i Bologni po izboru XVII. zagrebačkog salona.

------------

13:00 sati

KONSTRUKTERSKA GRUPA SPLIT 3

Prof. dr. sc. Ante Mihanović će govoriti o upotrebi računala u konstrukterskoj grupi Split 3.

Prof. dr. sc. ANTE MIHANOVIĆ, dipl. ing. građ.
Konstrukter

Prof. dr. sc. Ante Mihanović diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Od 1972. godine zaposlen je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Utemeljitelj je te glavni i odgovorni urednik međunarodnog časopisa Engineering modelling od 1987. Uže područje znanstvenog djelovanja je numeričko modeliranje mehanike građevinskih konstrukcija. Nositelj je 10 patentiranih izuma i 15 patentnih prijava na području predgotovljene betonske i lakobetonske konstrukcije i elemenata.
Bio je aktivan kao znanstvenik, nastavnik i inženjer u zemlji i inozemstvu.
Obavljao je dužnosti predstojnika zavoda, prodekana i dekana. Bio je član Znanstvenog Vijeća Ministarstva znanosti te Nacionalnog Vijeća za visoku naobrazbu.
Suradni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

------------

13:15 sati

ISKUSTVO VOĐENJA GRADA TIJEKOM STVARANJA SPLITA 3

Dr.sc. JAKŠA MILIČIĆ, dipl.ing.građ.
Gradonačelnik Splita od 1967. do 1974. godine

Dr.sc. Jakša Miličić je diplomirao i doktorirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Usavršavao se u SAD-u kao stipendist Američke tehničke pomoći . Bio je zaposlen u građevinskom poduzeću I.L.Lavčević, Privrednoj komori Dalmacije, bio je direktor Građevinsko-školskog centra u Splitu, gradonačelnik Splita i dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Dobio je više odlikovanja i društvenih priznanja.

------------

14:05 sati

IZMEĐU LJUBLJANE I HARVARDA
MUŠIĆEV ODNOS SPRAM ARHITEKTURE I URBANIZMA


Vladimir Braco Mušič bio je jedan od zadnjih velikih urbanista prošlog stoljeća, ne samo na teritoriju bivše Jugoslavije. Dugogodišnji direktor Urbanističkog zavoda SR Slovenije, koautor je (zajedno s Marjanom Bežanom i Nives Starc) paradigmatskih stambenih kompleksa BS7 u Ljubljani, Splita 3 i rajona Maribor Jug. Njegov urbanizam je vrlo kompleksan spoj različitih urbanističkih modela i iskustava, vrlo zanimljiva mješavina međunarodnih i domaćih ideja.
Obilježili su ga izrazita radoznalost, sklonost diskusiji i pomno praćenje pomaka u struci, domaćih i inozemnih. Izrazita informiranost na području teorije omogućila mu je stvaranje novih oblika sinteze teorije i prakse na temeljima lokalnih strukovnih uvjeta. Za njega nije postojala praksa bez teorije niti teorija bez prakse. Bez detaljne analize materijalnih i nematerijalnih komponenta urbane realnosti te bez poznavanja uspjeha i neuspjeha u planiranju urbane gradnje nije postojala sinteza urbanističkih problema niti konceptualizacija novih razvojnih smjerova.

Doc. dr. sc. LUKA SKANSI, dipl. ing. arh.
Povjesničar arhitekture

Luka Skansi docent je na Filozofskom Fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za povijest umjetnosti. Njegova istraživačka područja su talijanska arhitektura 20. stoljeća, ruska i sovjetska arhitektura i arhitektura bivše Jugoslavije. Mnogi su arhitekti bili predmet njegovog stručnog istraživanja: Carlo Scarpa, Aldo Rossi, Gino Valle, Pier Luigi Nervi, Myron Goldsmith, Jože Plečnik, Nikolaj Ladovskij, Mojsej Ginzburg, Vladimir Braco Mušič. Bio je gostujući istraživač na kanadskom Canadian Center for Architecture u Montrealu i gostujući profesor na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Veneciji. Sudjeluje na izložbi Concrete Utopia. Architecture in Socialist Yugoslavia, koja se otvara 15. lipnja u MoMA-i u New Yorku.

------------

14:55 – 15:40 sati

PAUZA

------------

15:40 sati

GRAD SE NASTAVLJA, FILMSKA PRIČA O URBANIZMU

Realizacija Split 3 (1968>) Mušiću je bila prilika za aplikaciju inovativnih teorijskih principa. Dokumentarac redatelja Ivana Martinca Grad se Nastavlja, snimljen je kako bi se prikazivao na konferenciji Habitat u Vancouveru 1976. godine, a ne bi mogao biti realiziran bez Mušićevih uputa. Sve ključne riječi Mušićevih teorijskih smjernica su naglašene: odnos arhitekture i urbanizma, posebna pozornost pridaje se dnevnim kretanjima stanovnika kao i povijesti i graditeljskoj tradiciji, uspoređujući ih s urbanim greškama prethodnih iskustava.
Prije realizacije filma Grad se Nastavlja Mušić je vjerojatno bio upoznat s dokumentarnim filmovima koji su stvarani uz doprinos velikana arhitekture, a bili su predmet Mušićevog interesa (Lewis Mumford i Kevin Lynch). Naravno, Mušić nije mogao ignorirati propagandne filmove produkcije Zagreb Filma. Uspoređujući filmske slike bit će moguće rekonstruirati glavne scene koje je Mušić vjerojatno smatrao korisnim instrumentom u svom oblikovanju i koristio tako da ih približi stanovnicima rastućeg grada Splita.

LEONARDO CIACCI
Urbanist i teoretičar urbanizma

Leonardo Ciacci, docent teorije i urbanističkog planiranja na Sveučilištu IUAV u Veneciji, već dugo se bavi filmskim prikazima urbanističkih projekata. Urednik je filmskog arhiva www.Planum.net Neki od njegovih knjiga i video radova su: Rodi italiana (Talijanski Rodos), 1912-1923, 1991; Progetti di città sullo schermo (Projekti gradova na ekranu), 2001; s L. Tiberi, La Roma di Mussolini (Mussolinijev Rim), 2003; Venezia è una città. Un secolo di interpretazioni del cinema documentario (Venecija je grad. Stoljeće interpretacija dokumentarnog filma.), 2004; Cinema e fotografia per la storia della città (Povijest grada kroz film i fotografiju), “Storia Urbana” n. 111, 2004; Giovanni Astengo. Urbanista militante (Giovanni Astengo. Militantni urbanist.), 2008; s C. Peraino, Quartieri nel tempo. Progetti e vita quotidiana (Kvartovi kroz vrijeme. Projekti i svakodnevni život), 2014.

------------

16:30 sati

NOVI ZAGREB


Novi Zagreb je odraz vizije novog modernog grada 20. stoljeća i duha prostora, ljudi i vremena u kojem je promišljan, planiran i građen. Razvoj novozagrebačkog područja određen je prostornim, administrativnim, sadržajnim, urbanističkim i arhitektonskim prekretnicama. Regulacija rijeke Save omogućila je preobrazbu, osnivanje općine Remetinec urbanizaciju, Zagrebački velesajam afirmaciju, „Idejno urbanističko rješenje Južnog Zagreba“ organizaciju, a tipska stanogradnja izgradnju Novog Zagreba. Glavno obilježje Novog Zagreba je promišljen, ambiciozan i djelom izveden urbanistički plan, svrsishodna arhitektura, uglavnom zadovoljni stanovnici i prostorna degradacija moderne urbanističko-arhitektonske baštine nepromišljenom recentnom gradnjom.

Izv. prof. dr. sc. IVAN MLINAR, dipl. ing. arh.

Urbanist

Ivan Mlinar je izvanredni profesor, doktor tehničkih znanosti, znanstveni savjetnik, te ovlašteni arhitekt i urbanist na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se znanstvenim, nastavnim i stručnim radom u kojem se ističu znanstvena monografija „Remetinečki gaj – Početak sustavne urbanizacije novozagrebačkog područja“, sveučilišni udžbenik „Uvod u urbanizam“ i izgrađeno stambeno naselje Novi Jelkovec. Autor je i koautor niza članaka i priopćenja, te knjiga, poglavlja u knjigama, predavanja, udžbenika, izložbi, studija, projekata i planova.

------------

17:20 sati

NOVI BEOGRAD

Ovim predavanjem o Novom Beogradu, u okviru programa obilježavanja pedesete godišnjice Splita 3, zapitat ćemo se koliko godina je tom, nešto starijem, pothvatu modernog urbanizma socijalističke Jugoslavije? Koliko su bliske storije i historije ovih dviju modernih urbanih struktura, koje danas prolaze kroz procese strukturalnih promjena jednako u dubinu i na širokom planu, ali istovremeno doživljavaju i lokalnu i globalnu kritičku i kulturalnu reevaluaciju? Uz to, zapitat ćemo se, koliko se novi gradovi 20. stoljeća koji jesu nastali planskim nacrtima na čistom papiru, kakav su i Split 3 i Novi Beograd, mogu razumjeti i tumačiti kao povijesni autonomni urbanitet. Od kojeg momenta se računa njihov početak, godina nulta, kada je jasno da su oba neraskidivo povijesno povezana sa milenijskim geopolitikama prostora gradova Splita odnosno Beograda. Da li se urbana povijest novih gradova koji su vršnjaci njihovih srednjevječnih stanovnika na pragu treće dobi tek pamti ili bilježi od momenta kada je počelo građenje ili od kada se počelo misliti o gradu na tom određenom mjestu?
Na spomen-ploči omladinskih radnih brigada u Novom Beogradu, ćiriličnim pismom je uklesano da je ovaj grad nastajao „svjesno, planski i s ljubavlju“, počev od „jedanaestog Aprila hiljadu devetsto četrdeset osme“ [sic!], dakle, prije točno 70 godina. Taj početak o kojem svjedoči natpis na memorijalu vizualno vrlo precizno bilježi monumentalna uljana slika Bože Ilića „Sondiranje terena na Novom Beogradu” nastala u godini nultoj. Usprkos dokumentima naslikane odnosno u kamenu uklesane objave početka grada, a kako ću predavanjem predložiti, povijest u prostoru Novog Beograda počinje stoljećima, a njegova urbana povijest decenijama ranije i to kroz traume ratova i nasilnih promjena granica. Traumatični počeci Novog Beograda, tvrdit ćemo, i danas se jasno čitaju u njegovom prostoru upravo na linijama nespojivosti s povijesnim gradovima Zemunom i Beogradom, između kojih je, kao jedna sasvim autonomna moderna struktura, postao gradom.

Dr. sc. LJILJANA BLAGOJEVIĆ, dipl. ing. arh.

Arhitektica i povjesničarka arhitekture

Ljiljana Blagojević konzultantica je za razvoj projekata u Deka inženjering d.o.o. u Beogradu.
Predavala je kao izvanredna profesorica na Sveučilištu u Beogradu i kao gostujuća izvanredna profesorica na Yale University School of Architecture, Sveučilištu Donja Gorica u Podgorici i Sveučilištu u Novom Sadu.
Autorica je akademskih monografija Moderna kuća u Beogradu, 1920-1941 (Beograd, 2000), Modernism in Serbia: The Elusive Margins of Belgrade Architecture, 1919-1941 (Cambridge, Mass., 2003), Novi Beograd: osporeni modernizam (Beograd, 2007), Itinereri: Moderna i Mediteran. Tragovima arhitekata Nikole Dobrovića i Milana Zlokovića (Beograd, 2015), i ko-autorica s Krunoslavom Ivanišinom i Wolfgangom Thalerom, monografije Dobrović in Dubrovnik: A Venture in Modern Architecture (Berlin, 2015).
Dobitnica je nagrade «Ranko Radović» i Grand Prix Salona arhitekture u Beogradu.





facebook event

Komentari

Trenutno nema komentara.
  • Share |

BRZA PRETRAGA

POKROVITELJI

Holcim
-
-